No cjepivo se ne može dobiti u bilo kakvom laboratoriju. Proizvodnja cjepiva je vrlo zahtjevno područje te je neophodna vrhunska tehnologija za proizvodnju i prijenos antigena na siguran način u ljudski organizam, upozorava molekularni biolog Ivan Đikić, jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.
VEZANE VIJESTI
"Danas postoji dosta velik broj metoda koje su se prije koristile
za uspješnu proizvodnju cjepiva i one se sada koriste za cjepivo
za CoV2", istaknuo je Đikić u razgovoru za
tportal i istaknuo da su zbog velikog angažmana znanstvenika
na sveučilištima, u institutima, biotehnološkim i farmaceutskim
kompanijama postignuti veliki uspjesi.
Kao što je prije par dana tumačio na
RTL-u, Đikić je podsjetio da imamo 40-ak
cjepiva koja su već pripremljena ili u završnim fazama
priprema, a među njima šest je već uključeno u klinička
ispitivanja. Istaknuo je i da je sigurno kako bismo da danas
imamo Imunološki zavod imali i realnu mogućnost
sudjelovati u stvaranju novog cjepiva za CoV2 s tehnologijama iz
Hrvatske.
"Vjerujem da su mnogi znanstvenici, stručnjaci, ali i šira javnost pogođeni ne samo činjenicom da smo gotovo potpuno ugasili i uništili Imunološki zavod u Hrvatskoj, nego još više načinom na koji je to napravljeno: potpunom nebrigom i čak ponekad aktivnim radom urušavanja takve institucije", upozorio je Đikić dodavši da je očigledna politička odgovornost na svim razinama.
Upitan može li se Imunološki zavod opet pokrenuti, kazao je da je to težak zadatak, no i da postoji mogućnost ako se okupi jezgra stručnjaka iz bivšeg Imunološkog zavoda, imunologa i virologa iz Hrvatske, uključujući stručnjake poput Stipe Jonjića, kao i iz svijeta, te im se da mandat da pripreme novi program za Imunološki zavod.
''Siguran sam da bi taj program mogao biti konkurentan na natječajima Europske unije jer će u budućnosti razvoj cjepiva postati prioritet Europe i to je velika mogućnost za Hrvatsku'', poručio je Đikić.
