Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i njegova zamjenica Marija Bubaš predstavili su vodič "Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19" u kojem su detaljno opisani simptomi i načini oporavka najčešćih post-covid simptoma kao što su bol u prsima, otežano disanje, suhi i neproduktivni kašalj, poremećaj pamćenja i spavanja, bolovi u mišićima i ispadanje kose.
"Epidemija je počela kod nas u Hrvatskoj 25. veljače 2020. kad smo zabilježili prvi slučaj. Do sada smo imali milijun i 136 tisuća osoba koje su bile zaražene, a nešto manje od 16 tisuća osoba je preminulo. Što se tiče svijeta, više od pola milijarde ljudi je zabilježeno daje preboljelo COVID, a više od 6 milijuna ljudi je umrlo s dijagnozom, odnosno gdje je COVID zabilježen kao uzrok smrti", kazao je Capak te iznio i podatke o zaraženima i umrlima od COVID-a po regijama u Hrvatskoj.
Govoreći o varijantama, kazao je da se nada da neće pojaviti novi soj.
"Postoje teorije koje vrijedi spomenuti, ako se omikronom prokužimo svi da će se vratiti delta jer ona još cirkulira u populaciji. U ovom trenutku 100 posto dominira omikron varijanta koja je blaga i ne uzrokuje teške oblike bolesti i stavljanje na respirator", kazao je Capak .
"Uvijek se kaže da Hrvatska ima visok mortalitet, pa osobe koje to žele iskoristiti u političke svrhe ili smatraju da nisu bile dovoljno uključene u rad na epidemiji kažu da je to bilo loše odrađeno pa da smo zato imali visok mortalitet. Postoji 10 razloga zašto je kod nas bio visok mortalitet. Najvažniji razlog je da su se kod nas manje ljudi cijepili", kazao je te dodao da je u zemljama gdje je bilo više cijepljenih da je smrtnost bila manja.
Capak je kazao i da ima drugih razloga među kojima je komorbiditet.
"Kod nas je visok, imamo visoke rizične faktore, puno se puši, nepravilno se hrani, imamo više od 60 posto pretilih iznad 60 godina, to su sve faktori koji su na to utjecali", kazao je Capak.
Kazao je i da se u Hrvatskoj nije dogodila prepunjenost bolnica s bolesnicima od COVID-a.
Capak je kazao da je Hrvatska jednu bolnicu proglasila COVID bolnicom, neke odjele su proglasili COVID odjelima te da su imali još kapaciteta za hospitalizacije.
"Mi smo puno hospitalizirali, više nego druge europske zemlje i zemlje u svijetu", kazao je.
Kazao je i da mjere nisu bile stroge osim na početku.
Capak je kazao da su brojni faktori odigrali ulogu u većem procjepljivanju stanovništva.
"Osnovni problem je u zdravstvenoj pismenosti, povezivanju cijepljenja s dobrobitima koje cjepivo donosi", kazao je.
Capak je zatim govorio o dugom COVID-u i o simptomima.
"On zahvaća sve organske sustave, svi organski sustavi mogu biti zahvaćeni post-covidom, a simptomi su različiti, od otežanog disanja, nesanice, vrućice, temperature koja je prilično rijetka, gubitak njuha i okusa, ali i čitav niz drugih simptoma koji se neobjašnjivo pojavljuju kod pacijenata koji su preboljeli COVID, a ne mogu se povezati s ničim drugim", objasnio je Capak.
Kazao je da se post-covid može dijagnosticirati mjesecima nakon prebolijevanja bolesti.
"Simptomi su različiti, ali su najčešće vezani uz otežano disanje, umor, slabost, kašalj, itd., ali i čitav niz drugih simptoma", kazao je Capak.
Bubaš je kazala da simptomi COVID-a i nakon službenog preboljenja bolesti mogu ostati, dolaziti i odlaziti, ali i nestati.
"Oni imaju značajan utjecaj na radnu sposobnost i kad završi akutna bolest može uzrokovati produljena bolovanja. Profesor Capak je rekao koji su simptomi, ali česti i uobičajeni su omaglica, kašalj, kratkoća daha, bolovi u zglobovima ili mišićima, zamagljen mozak - da ne radi kao prije, tegobe s probavom, osip, depresija - prilično važan simptom koji nas prilično onesposobljava u svakodnevnom funkcioniranju, i na kraju ispadanje kose", kazala je Bubaš.
Bubaš je kazala kako su problemi sa spavanjem prisutni kod mnogih koji su preboljeli COVID, kao i umor, te da se osim toga pogoršavaju srčane bolesti te dolazi do kognitivnog propadanja.
"Pregled literature koji je obuhvatio 21 istraživanje, otkrilo je da 13 do 33 posto osjeća umor 16 do 22 tjedna nakon pojave simptoma. 85 posto pacijenata s dugim COVID-om osjeća umor", kazala je Bubaš.
Bubaš je kazala da će se oni koji imaju probleme s kratkoćom daha i kašljem teže vratiti određenim tjelesnim aktivnostima, pogotovo u slučaju sportaša.
Kazala je i da po pitanju teškoća treba potražiti savjet obiteljskog liječnika kako bi se simptomi dugog COVID-a lakše detektirali.
