Broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj povećao se na 1222. Samo 40 slučajeva više nego jučer dobra je vijest jer je rast novozaraženih i dalje umjeren. Loša je vijest to što je od virusa preminuo muškarac srednje dobi koji je, čini se - prije toga bio zdrav.
Brojni znanstvenici, pa tako i hrvatski, već tjednima istražuju novi virus. Biolog dr. Ivan Christian Kurolt s Odjela za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" kaže da su dosad obradili oko 6500 uzoraka. U idealnim uvjetima za obradu jednog uzorka treba od 4 do 6 sati.
''Od trenutka kad dobijemo uzorak, pod uvjetom da možemo odmah početi raditi, nama treba od 4 do 6 sati. To su idealni uvjeti, kojih sada nemamo. Ovisno koliki je pritisak, to se zna produžiti od 6 do 10 sati, najčešće ako dođu predvečer, nalazi budu ujutro", kaže Kurolt.
Ističe kako se rezultati znaju razlikovati.
''Rezultati se znaju razlikovati, to ovisi o virusnom opterećenju - odnosno koliko infektivnih čestica ima i prema tome koliko kopija genoma ima, vidi se je li veće ili manje virusno opterećenje.''
Mnogi ističu kako treba početi testirati više građana, no Kurolt se s tim ne slaže.
''Ljudi žele da se više testira, ali bojim se da će to dati jednu pogrešnu sigurnost. Dobit ćete negativan nalaz i misliti da nemate virus, a zapravo još niste u fazi kada se nekome može dokazati da je pozitivan. Nisam siguran bi li to puno pomoglo."
Kaže kako trenutno postoji više brzih testova, ali nisu svi za upotrebu na velikom broju uzoraka.
''Ima ih nekoliko na tržištu, molekularnih i seroloških. Serološke smo mi testirali, ali nisu se pokazali nešto jako performantni. Dobio sam tu informaciju i iz drugih ustanova. Do molekularnih je teško doći i oni nisu za veliki broj uzoraka, to je za hitne slučajeve.''
Na upit koliko sojeva virusa postoji te je li to razlog zašto je u nekim zemljama smrtnost veća, Kurolt kaže da je o tome teško govoriti jer je još mnogo nepoznanica o koronavirusu.
''Treba nam još dosta osnovnih informacija o virusu", kaže biolog i dodaje kako još ne znaju o kakvom se soju radi u Hrvatskoj.
''Nije poznat još, mi smo jedan dio sekvencionirali. Nadamo se u suradnji s kolegama u Njemačkoj da ćemo malo više napredovati i sekvencionirati cijeli virusni genom''.
Kaže da ga nije iznenadila vijest iz SAD-a o tigru zaraženom koronavirusom jer životinje znaju često oboljeti.
''Tu se radi o zoonozi, virus koji prelazi od neke životinje na čovjeka i prelazi neku granicu specijesa. To se može često vidjeti, imate virus zapadnog Nila koji su prenijele ptice koje ga duže zadržavaju i onda to može preko komarca pijreći na čovjeka. To uvijek ovisi o tome tko je receptor, odnosno koju molekulu virus koristi da uđe u stanicu. Ako slična molekula postoji u drugim životinjama, velika je vjerojatnost da se i one mogu inficirati", pojašnjava Kurolt.
Trebaju li se onda brinuti vlasnici kućnih ljubimaca?
''Nisam siguran da mogu točno odgovoriti, premalo se zna. U Hong Kogu se zarazio pas, vjeruje se da se zarazio od vlasnika. Oboljeli bi se trebali distanicirati i od kućnih ljubimaca. Ako se ljubimac zarazi, ne znači da će biti teško bolestan'', dodaje Kurolt.
Zagovornik je nošenja zaštitnih maski, no ne da bismo zaštitili sebe od virusa nego one u našoj okolini.
''Ja sam zagovornik da se nose. Ne da se zaštiti samog sebe, nego druge, pogotovo ako ste u nekom malom prostoru u kojem je više ljudi", zaključuje Kurolt.
