Koliko su Clarke i Kubrick bili u pravu?

Kada je 1968.

31.12.2000.
16:49
VOYO logo

Gledatelju koji je prije 33 godine sjeo u mračnu http://home.hetnet.nl/~bmw600/ dvoranu budućnost je izgledala zbilja nevjerojatna. A danas? Dok brišemo noge na otiraču dvadesetprvog stoljeća imamo priliku usporediti realnost i maštu, i vidjeti koliko je uspješno predstavljena godina koja je pred nama.

Odletimo u svemir

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je predviđeno: Putnici će moći redovito putovati na orbitnu svemirsku stanicu Pan Americanovim supersoničnim transportom. Dr. Haywood Floyd drijema u letjelici dok njegova penkala lebdi u bestežinskom stanju u kabini.

Gdje smo danas: Dok se Apolo spremao na Mjesec, Pan American je primio 90.000 rezervacija za komercijalni let prema Mjesecu predviđen oko 2000. No, ironične li sudbine, 1991. ista avionska kompanija objavljuje bankrot. Par godina kasnije pojavit će se tek kao kompanija koja vrši prijevoz isključivo između američkih gradova. Ipak testovi na eksperimentalnim letjelicama i dalje se nastavljaju kao i nade o svemirskoj industriji i turizmu. A Kubrick je zatražio od kompanije Parker Pen da dizajnira "atomsku penkalu" koja bi radila u bestežinskom okruženju bez ispuštanja lokvica lebdeće tinte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Halo

Što je predviđeno: Videofon koji bi omogućio vizualnu komunikaciju između nekoga na Zemlji i osobe u svemirskoj stanici. Cijena dvominutnog poziva? 1,70 USD.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gdje smo danas: PicturePhone, koji je Bell System agresivno reklamirao šezdesetih i sedamdesetih, nikad nije bio prihvaćen u širokoj javnosti, možda i zbog bojazni da nas poziv zatekne ogrnute u mokri ručnik. Ali internet tehnologija, video-telekonferencing i digitalne kamere sve više populariziraju vizualnu komunikaciju. A ni ljudi više nisu tako sramežljivi.

Što je predviđeno: Pristup će se omogućiti glasovnom identifikacijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gdje smo danas: Ova vrsta softvera polako se probija na tržištu zbog potreba sigurnosti i osobne identfikacije pri pristupanju kompjutorima i bežičnom telefonu.

Život iznad Zemlje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je predviđeno: Hilton hoteli bit će među korporacijama koje će otvoriti podružnice u svemiru.

Gdje smo danas: Hilton doista razmišlja o otvaranju hotela visoko iznad Zemljine površine. - Želimo o tome dobro promisliti i vidjeti može li Hilton doista biti prvi u svemiru. No, to se sasvim sigurno neće dogoditi sutra. Govorimo o vremenu od 15 ili 20 godina, i to samo ako pronađemo nekakav smisao u takvom poduhvatu - rekla je njihova glasnogovornica Jeannie Datz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je predviđeno: Sovjetske i američke kolonije na Mjesecu već će raditi punom parom na znanstvenim i komercijalnim poduhvatima.

Gdje smo danas: Za sada jedina ostavština na Mjesecu je ono što su ostavile ekspedicije astronauta, nešto znanstvene opreme, lunarno vozilo i brdo golf loptica. Još sredinom osamdesetih, NASA je planirala uspostavu kolonije, no plan je propao zbog budžeta i nedostatka političke volje. Povremene vijesti o pronalasku leda drže ovaj san na životu, ali, da su otkrili naftu...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Duboki san Što je predviđeno: Tijekom dugih svemirskih letova astronauti će biti u stanju hibernacije.

Gdje smo danas: Istraživači sa Sveučilišta Sjeverna Carolina identificirali su dva gena, PL i PDK-4, koji izgleda kontroliraju hibernaciju manipulcijom ugljikohidrata i enzima. Eksperimentira se i s melatoninom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umjetna inteligencija Što je predviđeno: Ne samo da će kompjutori upravljati letjelicama, već će pobjeđivati ljude u šahu, učestvovati u konverzaciji i, da svakako, kad im pukne čip, ubijat će ljude.

Gdje smo danas: HAL 9000 je ipak znanstvena fantastika. Postoje eksperimenti s vozilima za Mars koji bi trebali sami zaključiti kako reagirati na podražaj bez čekanja na instrukciju sa Zemlje, no ipak smo daleko iza samostalne i nezavisne umjetne inteligencije. Ali ono sa šahom je točno, tek će rijetki mozgovi svladati kompjutorsku strategiju. Kompjutori mogu imitirati ljudski glas, međutim, da imaju osobnost? To je ipak znanstvena fantastika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I koliko god da nas zrače i nerviraju, još ni jedan kompjutor nije ubio.

Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo