"Kinesko stoljeće je itekako u tijeku", naslov je teksta u uglednom i utjecajnom britanskom tjedniku Economist u kojem pišu kako se čini kako mnogi globalni trendovi idu u korist Kinezima.
Kada su znastvenici međunarodnih odnosa predvidjeli da će 2000-e biti "kinesko stoljeće", nisu to učinili prenaglo. Premda je Amerika i dalje jedina svjetska supersila, Kina ih je već zamijenila kao lider globalne promjene.
Kineski BDP mjeren prema paritetu kupovne moći (PPP) tako je 2013. postao najveći na svijetu. No, nominalni kineski BDP još je uvijek 40 posto manji nego američki.
Kineski predsjednik Xi Jinping
Kineski utjecaj u Hrvatskoj
Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) prošlog je tjedna objavio tekst o usponu kineskog utjecaja u Europi u kojem ističu kako kineska državna kompanija gradi Pelješki most.
Time Peking ostvaruje svoj utjecaj u Hrvatskoj, baš kao i u nekim drugim europskim državama, poput Grčke, Češke ili Mađarske.
FAZ podsjeća kako su 2015. godine Grčka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska uspjele razvodniti službeni stav Europske unije o problemima u Južnokineskom moru u kojem Kina ima nerašćišćene sporove sa susjedima. Lani je mađarski premijer Viktor Orban odbio potpisati pismo EU u kojem se osuđuje kršenje ljudskih prava u Kini.
U Bruxellesu nisu presretni
U Bruxellesu tako nisu presretni što je Kina pobijedila na natječaju za izgradnju mosta u zemlji članici EU, što je iz perspektive Unije jedan od najvažnijih prometnih projekata. Kina ga, s druge strane, smatra dijelom svoje inicijative o novom Putu svile, piše FAZ.
Kineska je namjera, smatra bivši njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gaberiel kojeg citira FAZ, ponuditi sistemsku alternativu u odnosu na Zapad.
Premda je Kina često grupirana s ostalim "ekonomija u razvoju", njene performanse su jedinstvene - BDP po osobi (PPP) povećao se deset puta od 1990., piše Economist.
Pelješka trana mosta u mjestu Brijesta na poluotoku Pelješcu. Pelješki most gradit će kineska državna tvrtka
Od 750 milijuna do 10 milijuna siromašnih
Naravno, siromašnije ekonomije u pravilu rastu brže nego bogatije, no kineski je rast impozantan. Economist je izračunao geografski centar globalne ekonomije uzimajući u obzir prosječnu zemljopisnu širinu i dužinu u odnosu na BDP.
Na vrhu američke dominacije, ta je točka bila u sjevernom Atlantiku, no Kina je tu točku sada povukla toliko istočno da je globalni centar ekonomske gravitacije sada u Sibiru.
Napredak Kine je zadivljujuć - 1990. oko 750 milijuna Kineza živjelo je u ekstremnom siromaštvu, a danas ih živi manje od 10 milijuna. Taj podatak predstavlja dvije trećine svjetskog pada u siromaštvu u ovom periodu.
'Miran uspon' i jačanje vojske
Za cijelo to vrijeme, dok priča o "mirnom usponu", Kina konstantno pojačava vojna ulaganja, i to u vremenima kada svijet usporava nakon kraja Hladnog rata.
Kao rezultat, kineska vojska nosi 60 posto ukupnog porasta u globalnom ulaganju u obranu od 1990. Cijeli taj rast došao je sa značajnim utjecajem na okoliš - Kina isto tako uzrokuje 55% svjetskog povećanja u svjetskim emisijama ugljika od 1990.
