Mr. Juraj Zelić iz požeške Uprave šuma došao je do zaključka da su Rimljani ti koji su između drugog i četvrtog stoljeća donijeli kesten u kontinentalne dijelove Hrvatske. Nedvojbeno, uživali su kao i mi danas u njegovim plodovima, stoji u časopisu 'Hrvatske šume'.
Teza mr. Zelića temelji se na podudarnosti staništa kestena i rimskih naseobina, odnosno arheoloških nalazišta na području Požeške kotline. Ostaci kestenovih šuma, naime, putokaz su u pronalaženju rimskih tragova u Slavoniji, ali i tragova prastanovnika današnje Hrvatske, misionara, redovnika i turskih osvajača. Primjerice, u široj okolici crkve sv. Roka u selu Orljavcu nalazi se najvrijednija i ekološki najznačajnija šuma pitomog kestena, a kestenove šume nalaze se i uz rimska naselja, vojničke logore, te turske vojne postaje.
Zanimljivo je da je kestenov plod bio stalna slastica na jelovniku samostana Požeške kotline. Na tom području postoji 450 hektara kestenovih šuma.
