Katičića se, kako je na konferenciji za novinare rekao glasnogovornik zagrebačke policije Goran Volarević, sumnjiči da je kao direktor PBZ-a, od 23. lipnja do 15. srpnja 1992., oštetio "AGM Trgovinu" za 470 milijuna tadašnjih HRD-a, odnosno za nešto više od 3 milijuna njemačkih maraka po tadašnjem srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske.
Naime, policija Katičića tereti da je usmenim nalozima od djelatnika banke tražio poništenje pravovaljanog naloga "Tvornice automobila Sarajevo" (TAS) da se navedeni iznos prebaci na račun "AGM Trgovine". TAS je u PBZ-u imao nerezidentni račun, a s "AGM Trgovinom" je poslovno surađivao.
Nakon poništenja naloga TAS-a, njemački su državljani (B.L. i N.T), u dogovoru s Katičićem potpisali neovjereni nalog banci da isplati 470 milijuna HRD-a u njemačkoj valuti na račun njemačke tvrtke "Volkswagen AG". Policija tvrdi da je taj nalog za plaćanje, odnosno prebacivanje novca u Njemačku, potpisao Martin Katičić.