KOPENHAGEN - Kratkim filmom o katastrofičnim posljedicama ne obuzda li svijet globalno zagrijavanje Zemlje i upozorenjem danskog premijera da su nade čovječanstva u rukama 1.200 izaslanika iz 192 zemlje, UN-ova konferencija o klimi počela je u ponedjeljak u Kopenhagenu.
"Klimatske promjene ne poznaju granica. Ne diskriminiraju. Pogađaju nas sve. I ako smo danas ovdje, to je zato što smo spremni djelovati", rekao je premijer Lars Loekke Rasmussen s porukom sudionicima da su oni "rizničari u čije je ruke čovječanstvo pohranilo nade".
Kratki film katastrofe prikazuje djevojčicu usnulu u svome krevetu uz plišanog bijelog medvjedića, koja se zatim budi u pustinji, a zatim biva preplavljena neobuzdanim valovima, piše agencija AFP.
U filmu južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu i glavni tajnik UN-a Bank Ki-moon pozivaju zemlje sudionice da donesu ambiciozan sporazum kojim bi izbjegli takve katastrofe.
Rajendra Pachauri iz Međuvoladine skupne stručnjaka za klimu, govoreći u kameru upozorava sudionike da bi klimatski kaos značio "stotine milijuna izbjeglica" u cijelome svijetu.
Iz glavnoga danskoga grada stiže vijesti da je svoj dolazak na dvodnevnu konferenciju najavilo 110 šefova država i vlada, rekao je Loekke Rasmussen, prenosi agencija dpa.
"Tako brojna nazočnost govori o dosad najvećoj političkoj odlučnosti u borbi protiv klimatskih promjena", rekao je danski domaćin.
Barack Obama, predsjednik Sjedinjene Države koja je uz Kinu najveći svjetski onečišćivač prisustvovat će završetku summita 18. prosinca, a svoj dolazak najavio je i Manmohan Singh, premijer Indije koja je četvrti svjetski onečišćivač. Sve to budi nadu da će se u danskoj prijestolnici ipak postići dogovor o klimi, pišu agencije.
Uoči svečanog otvaranja u 56 dnevnih listova u 45 zemalja, objavljen je članak kojim se svjetski čelnici pozivaju u "odlučnu akciju" za klimu.
Ne budemo li djelovali "klimatske promjene poharat će naš planet a njime i naše blagostanje i sigurnost", stoji u članku.
Summit o klimi, koji će trajati 12 dana, trebao bi donijeti konkretan sporazum o smanjenju emisije plinova s učinkom staklenika, koji bi naslijedio Protokol iz Kyota kojemu valjanost istječe 2012.
Industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi u idućih deset godina smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto u odnosu na razine iz 1990. Također bi upravo bogati trebali pomoći siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama.
No doprinos globalnim naporima trebale bi dati i zemlje u razvoju, poput Kine, koje ističu da je njima prioritetno pitanje gospodarski razvoj, no ona je ujedno uz SAD i najveći onečišćivač te bi trebala dati svoj doprinos, za što je spremnost i najavila uoči konferencije.
