Ruski embargo, uveden 8. kolovoza, počeo je na europskom tržištu uzimati danak.
Cijene mesa, mlijeka, voća, povrća i ribe iz EU, SAD-a, AUstralije, Kanade i Norveške padaju, što je kratkoročno dobra vijest za potrošače, a dugoročno loš scenarij za proizvođače - poljoprivrednike i stočare. U konačnici, loše je i za EU gospodarstvo u cjelini.
Ono je do embarga u Rusiju izvozilo hranu u vrijednosti od 11 milijardi eura, koja se gomila na europskom tržištu, te proizvođačima stvara gubitke.
Dok cijene hrane u Europi padaju, Rusija bilježi sve veću inflaciju koja bi mogla doseći osam posto.
Prema dostupnim podacima, u osam tjedana od uvođenja embarga, najveći su se potresi dogodili na veleprodajnom europskom tržištu mesa i mlijeka, tj. mesnih i mliječnih prerađevina, piše Novi list.
Isto se uskoro očekuje i na tržištu žitarica i uljarica.
Neto prodajne cijene (one koje proizvođači dobiju za svoj proizvod) padaju brže od maloprodajnih cijena, što znači da se posljedice još ne vide na maloprodajnim potrošačkim cijenama u trgovačkim centrima, ali to će se dogoditi vrlo brzo.
Hrvatska statistika zadnje podatke iz maloprodaje ima za kolovoz, u kojem su potrošačke cijene u trgovinama bile za 0,1 posto manje u odnosu na srpanj, kad embarga nije bilo, odnosno za 0,3 posto manje u odnosu na kolovoz prošle godine.
Maloprodajne cijene prehrane i bezalkoholnih pića bile su u odnosu na srpanj veće za 0,1 posto, a Državni zavod za statistiku uskoro bi trebao objaviti podatke o maloprodajnim cijenama u rujnu.
To će nesumnjivo pokazati velik pad i prave posljedice ruskog embarga.
