Znanstvenici iz "British Museuma" otkrili su kako i zašto su izrađene prve kovanice, piše "Independent".

Najstariji novčići - skovani prije više od 2.600 godina na području današnje Turske - izumljeni su kao jamstvo točnoga omjera zlata i srebra u prirodnoj leguri.

Prve osobe koje kovale novac dodavale su različitu količinu srebra u otopljenu leguru nazvanu elektrum. Do 620. godine prije Krista sve vrste trgovine, osim trampe, obavljale su se uz pomoć izvaganih količina razmjerno čistih komadića srebra ili zlata, ali jedna država - kraljevstvo Lidija, koje se nalazilo na području današnje zapadne Turske - imalo je goleme rezerve elektruma.

Ipak, postojao je i velik problem: za elektrum nije bio određen stalni omjer.

Istraživanje provedeno u "British Museumu", koje je vodio metalurg Paul Craddock, pokazalo je da je problem riješen izumom novčića.

Prve osobe koje su kovale novac dodavale su elektrumu srebro kako bi održali stalan omjer: 55 posto zlata i 45 posto srebra. Zatim su na svaku grudicu utiskivali pečat o jamstvu. Tako su stvorene prve kovanice.

Ubrzo se kovanje elektruma počelo iz Lidije širiti prema grčkim gradovima-državama. Ipak, elektrum kao sredstvo razmjene nikad se nije ukorijenio. Legura - i prihvaćanje lokalnog lidijskog pečata o jamstvu - nije mogla zamijeniti izvagano zlato ili srebro kao sredstvo razmjene.

Arheolozi pretpostavljaju da su Lidijci tada, radi poboljšanja kvalitete novčića, stvorili prvu rafineriju zlata na svijetu i to u Sardu, drevnoj prijestolnici.

U glinenoj su posudi miješali prirodni prah elektruma sa solju, a zatim tu mješavinu zagrijavali na 750 stupnjeva Celzijusa (250 ispod vrelišta legure). Minerali željeza iz gline od koje je izrađena posuda reagirali su sa solju i stvarali željezni klorid i plinove klora, koji su, pak, reagirali sa srebrom u elektrumu i stvarali plinoviti srebrni klorid. Izdvajanje srebra tom metodom iz pet kilograma elektruma trajalo je tri dana, a poslije postupka preostalo bi čisto zlato.

Lidijski elektrum iz kojega su izrađivali pročišćeno zlato vađen je iz rijeke koju klasična mitologija povezuje s najpoznatijom osobom vezanom uz zlato - kraljem Midom.

"Trebalo nam je 10 godina da razmrsimo složenu priču o počecima izrade novčića. Uz pomoć suvremenih tehnika skeniranja elektruma pomoću mikroskopa i rendgenske spektrometrije, uspjeli smo prvi puta potpuno objasniti genijalnost kovinarstva drevnih naroda."