Dobivanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada je priprema je za zakonsku obvezu koju će morati provesti svi gradovi i općine u Hrvatskoj. Od srpnja 2014. više nema oprosta za nerazvrstani otpad.
Papir sada Anto stavlja u plavi otpadnik. Sa njih se smiješe simpatični likovi, ali njega baš i nisu impresionirali.
"Zadovoljni smo s postavljenim kantama, ali trebale su biti veće", rekao je Anto Čičak.
Novi je sustav promjenio i način odvoza smeća.
"Svaki dan ide reciklaža ta jedno po jedno. Prvi dan žuti kontejneri, drugi dan plavi, i sad će bit malo lakše", kazao je Đani Tibljaš, vozač KD Čistoća.
Otpad se u Rijeci i okolici odvaja već 15 godina, ali broj eko otoka nije bio dovoljan.
"Mi smo krenuli sada u još jedno veliko unapređenje, to znači da svaki građanin u svojoj najbližoj okolici i uz spremnik, u koji je odlagao izmješani otpad, sada može odvojiti sve što je vrijedno u tom otpadu", objasnila je Marina Babić Brusić, glasnogovornica KD Čistoća.
Za novi je sustav bilo potrebno 2 milijuna i 300 tisuća kuna.
Nabavljeno je 2.900 novih posuda od čega 750 za papir, 700 za tetrapake, 1.050 za prikupljanje metala, stakla i plastike, 400 za komunalni otpad te 300 kompostera za biootpad.
Ali, spremnici nisu i jedina obveza gradova.
"Jedinice lokalne samouprave moraju osigurati određeni broj reciklažnih dvorišta, osim toga gradovi i općine su dužni informirati javnost gdje se ti spremnici nalaze, gdje se ta reciklažna dvorišta nalaze, tako da znaju kuda s kojom kategorijom otpada", rekla je Irena Relić, voditeljica projekata Ministarstva zaštite okoliša.
Rijeka je prvi veliki hrvatski grad koji se uhvatio u koštac s razvrstavanjem otpada, ali zeleni aktivisti i dalje negoduju. Dosadašnja iskustva smatraju poražavajućim.
"Sa takvim eko otocima stigli smo 4 posto odvojenog prikupljanja otpada sa čime ne možemo sigurno biti zadovoljni. Ako se želi uvesti pravi sustav gospodarenja otpadom, on se mora individualizirati", rekao je Josip Katalinić iz Udruge Krizni Eko Stožer Marišćina.
Razvrstani otpad sada završava u reciklažnim dvorištima, ali sve se ostalo još uvijek vozi na sporno odlagalište otpada Marišćina. Oprez mještana je velik.
No, povratka natrag više nema. Nepoznato tek ostaje koliko će to poskupiti troškove građanima.
