Hrvatski premijer Andrej Plenković u vrijeme uoči izbora u Sloveniji nedvojbeno je davao veliku podršku sada već bivšem premijeru Janezu Janši. Komunicirali su često, a krajem ožujka Janša je bio u posjeti u Zagrebu, gdje su srdačno pozirali pred fotografima, a potom objavili da je Hrvatska zainteresirana za izgradnju još jednog bloka nuklearne elektrane, o izgradnji plinovoda prema Sloveniji, a za problem ribarenja u Piranskom zaljevu govorilo se da je „na korak do rješenja“.
I Plenković i Janša su bili pripadnici iste europske političke grupacije, Europskih pučana, pa nikoga nije začudila i srdačna video poruka Andreja Plenkovića u petak uoči izbora, koja je završila s „Dragi Janez, samo naprej!“, a onda i suzdržana reakcija Vlade RH nakon što je u nedjelju pobijedio Pokret sloboda formiran upravo protiv „njihovog“ Janeza, i predvodnik Robert Golob.
Naravno da je prerano očekivati konkretne reakcije velikog pobjednika izbora u Sloveniji, Roberta Goloba, oko konkretnih projekata koje je Janša dogovarao s Plenkovićem, no, Golob je na pitanje novinarke N1 TV kako komentira odnose sa susjedima i činjenicu da je njegov prethodnik bio prijatelj s Plenovićem odgovorio da je on bio – dobar s mnogima, da je točno da je imao podršku hrvatskog premijera, ali da mu ta podrška „nije mnogo koristila u Sloveniji“.
„Možemo reći da ćemo vanjsku politiku voditi potpuno drugačije. To nije pitanje samo mene, nego šireg političkog dogovora s jasnim radom u Državnom zboru (slovenskom parlamentu, op.a.)”, izjavio je Golob.
Više reda, koordinacije...
Znači li to da se može očekivati zahlađenje hrvatsko-slovenskih odnosa, pitali smo Novicu Mihajlovića, poznatog slovenskog komentatora, novinara utjecajnih slovenskih dnevnih novina, Dela. „Ne, ne treba to tako interpretirati.“, kaže Mihajlović. „ Ne vjerujem da je Golob spreman bilo što pokvariti u hrvatsko-slovenskim odnosima. Iz ovog što je rekao Golob, a i iz njegovih ranijih kritika na račun Janšinog modela vođenja države, mislim da se to prije svega odnosi na to da je Janša volio solirati, ponašati se kao gazda, u raznim segmentima, pa tako i u vanjskoj politici. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova ima usvojenu strategiju o vanjskoj politici koje se ministar vanjskih poslova strogo držao, a Janša uglavnom nije, nego je neprestano povlačio poteze „po svojem“. Kada Golob kaže da će on voditi vanjsku politiku potpuno drugačije od Janše, mislim da se prije svega referira na to, da on kao premijer neće raditi mimo strategije. On će se sigurno zalagati za više reda, više koordinacije.“, komentira Mihajlović.
Što se tiče inicijative za rješavanje pitanja ribarenja u Piranskom zaljevu, Mihajlović kaže da se u ovom trenutku ne može procjenjivati sudbina niti jedne konkretne inicijative nakon promjene vlasti prije formiranja nove slovenske vlade, ali da se može pretpostaviti da će uslijediti revizije mnogih Janšinih poteza. „Ono što je učinjeno, a da je dobro – možda ostane, a neke stvari će sigurno biti promijenjene. Nema sumnje da će mnoge Janšine odluke biti podvrgnute svojevrsnoj „reviziji“.“, kaže Mihajlović.
Referendum protiv "malog Orbana"
Za pobjedu Goloba kaže da je prije svega rezultat velikog pokreta – protiv Janše. „Svi su bili siti političara koji je htio biti mali Orban, a mali Orban je zapravo mali Putin. Ovo je bio svojevrsni referendum protiv Janše i uspio je. Mnogi koji su glasali za Goloba i koji ga okružuju nemaju iluzija da je on perfektan, i vrlo brzo će mu se naći neke mane. Ali cilj da se Slovenija riješi „malog Orbana“ jest ostvaren.“, komentira Mihajlović.
Uvjeren je da će Golob biti u prilici okupiti kvalitetnu ekipu suradnika, ministara. „Telefoni sigurno zvone, zapalit će se od silnih poziva…Nema sumnje da se mnogi nude ovako snažnom pobjedniku. Čujemo da mu se nude i s desnice, iz pokreta NSI koji su sudjelovali u vlasti s Janšom. No, nema sumnje: Golob će imati prilike birati i ovo je prilika da se formira prilično kvalitetna vlada. No, to ćemo moći presuditi tek kada vidimo konkretna imena. Mnogo toga će biti jasnije.“, kaže Mihajlović.
Što se tiče resora vanjskih poslova, Mihajlović podsjeća da je u Golobovom timu i Marta Kos, bivša diplomatkinja koja je bila veleposlanica u Njemačkoj, a potom i u Švicarskoj, ali je podnijela ostavku jer se nije slagala s Janšinim neliberalnim potezima, te se može očekivati da će nova vlada trasirati prije svega europski smjer i otklon prema „Višegradskoj skupini“ kojoj je bio sklon Janez Janša. A Hrvatska predvođena Andrejem Plenkovićem još uvijek povremeno „koketira“ s Višegradskom skupinom, prije svega s Orbanovom Mađarskom, te bi i tu moglo doći do značajnijeg razmimoilaženja. S obzirom da se Plenković prilično isturio s otvorenim pozivom za „naprej“ za Janšu prije izbora, biti će zanimljivo pratiti novu izgradnju odnosa između Hrvatske i nove, postjanšine Slovenije.
