To rezultira padom njihove konkurentnosti i učestalim, često neopravdanim posjetima njemačkih inspekcijskih službi, rekao je u razgovoru za Hinu član predsjedništva udruge malih i srednjih poduzeća pri HUP-u, zadužen za međunarodne odnose, Ranko Ćetković.
Oko 170 hrvatskih poduzeća, s blizu 5 tisuća radnika, u Njemačkoj radi još na osnovi ugovora sklopljenog s bivšom SFR Jugoslavijom, ističe Ćetković. Žalosno je da Hrvatska još uvijek nema takav ugovor, dok su ga primjerice Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija odavno sklopile, drži Ćetković. - Umjesto da potiče rad svojih tvrtki u inozemstvu, država im otežava rad - kaže Ćetković.
Primjerice, to se odnosi na iznos određen za osnovicu plaće od 3600 kuna, te na dodatno zdravstveno osiguranje koje doseže 25 posto bruto osnovice, odnosno oko 700 kuna po radniku. No, usprkos tome svaku liječničku intervenciju Nijemci naplaćuju poslodavcu, ističe Ćetković.
Konkurentnost naših tvrtki također pada i zbog velikih kazni koje njemačke službe određuju našim tvrtkama. Kako kaže naš sugovornik, naša poduzeća u Njemačkoj na udaru su tamošnje Financijske policije, Kase godišnjih odmora i Strukovnog građevinskog udruženja. To je, drži on, posljedica ugovorne nezaštićenosti naših poduzeća kao i nedavnih izjava hrvatskih sindikalista i dužnosnika Ministarstva rada.
Primjerice, kaže Ćetković, Strukovno građevinsko udruženje ubire poseban doprinos uz objašnjenje da hrvatske tvrtke svoju osnovnu djelatnost obavljaju u Njemačkoj. Kasa godišnjih odmora trenutno blokira više od milijun DEM-a novca za godišnje odmore (regrese), tvrdeći da se i to mora plaćati u Njemačkoj, a Financijska policija naplaćuje bizarne kazne, tvrdeći primjerice da u troškove poslovanja ne mogu ući putni troškovi. - Zbog svega toga u Njemačkoj se osjećamo kao glineni golubovi. Da su njemačke tvrtke u takvoj poziciji u Hrvatskoj, sigurno bi nastao diplomatski skandal - mišljenja je Ćetković.
Dio poteškoća hrvatskih građevinara u Njemačkoj, po njegovu mišljenju, pojavio se nakon izjave Hrvatskog radničkog saveza da se radnici u čak 190 tvrtki zakidaju na plaćama. Nakon te izjave, u učestalim posjetima financijske policije provjeravane su satnice, redovitost isplate plaća i obračun doprinosa. Kad je jedan vlasnik poduzeća zatražio objašnjenje, službenik je pokazao prevedenu izjavu jednog hrvatskog sindikalca koji tvrdi da tvrtke rade na kriminalan način.
Ćetković prihvaća da u nekoliko tvrtki može biti nepravilnosti, ali ističe da one nikako nisu obilježje većine. - Što bi se tek dogodilo kad bi Nijemci došli do izjave jedne dužnosnice Ministarstva rada, po kojoj vlasnici poduzeća u Njemačku dovode "bijelo roblje" - pita Ćetković, pozivajući nadležne državne institucije da slijede praksu drugih zemalja i pokažu više brige za hrvatske tvrtke koje rade u inozemstvu.
