LJUBLJANA - Slovenska politika konačno se uskladila oko amandmana koji bi bili potrebni da Slovenija prihvati Rehnov prijedlog, ali malo tko vjeruje da će Pahorovi uvjeti biti prihvatljivi Europskoj komisiji i Hrvatskoj, ocjena je slovenskog tiska u srijedu.
Premijer Borut Pahor nakon jučerašnjeg trećeg konzultativnog sastanka sa stranačkim liderima rekao je da Rehnov prijedlog neće prihvatiti ni u mogućem dopunjenom obliku "ako bi ocijenio da on ne ispunjava uvjete koji štite slovenske vitalne interese u dovoljnoj mjeri".
Da je takvo stajalište slovenskog premijera zapravo diplomatski sročena odbijenica, sugerira naslov iz ljubljanskog "Dela": "Slovenija je (Rehnu) rekla 'da', kako bi izbjegla da mu odmah kaže 'ne' .
Iako slovenski amandmani na Rehnov prijedlog nisu službeno objavljeni jer će o njima u četvrtak odlučivati vlada, vodeći slovenski mediji poput "Dela" i Slovenske televizije navode da ih je pet.
Prvi zahtjev je da se pitanje kopnene i morske granice te "kontakt slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem" rješavaju zajedno, drugo da arbitražni tribunal o granici presuđuje po "načelu pravičnosti" (ex aequo et bono).
Treći uvjet je, kako se navodi, da do deblokade hrvatskih pristupnih pregovora može doći tek nakon ratifikacije sporazuma o arbitraži, a četvrti izmjena o načinu sastavljanja petočlanog arbitražnog suda: predsjednika arbitraže imenovala bi Europska komisija, a on bi nakon toga imenovao još dva člana, čime bi se isključila uloga Međunarodnog suda pravde (ICJ) sadržana u prijedlogu koji je Hrvatskoj i Sloveniji dao Rehn.
Kao petu dopunu, navode mediji, Slovenija će zahtijevati da se u arbitražnom sporazumu navede mogućnost povratka na bilateralne pregovore Slovenije i Hrvatske, uz mogućnost političkog posredovanja ili nekog drugog načina za mirno rješavanje spora.
"Delo" u komentaru od srijede navodi da Rehnov prijedlog zapravo i nije "tako katastrofalan" za Sloveniju kakvim se ponekad prikazuje u javnosti, te da bi ga ona mogla prihvatiti ako Rehn prihvati njene amandmane čiji je smisao u osiguranju kontakta s otvorenim morem, čime bi Slovenija osigurala status "pomorske države".
Slovenska politika nezadovoljna je sadašnjom dikcijom iz nekoliko članaka Rehnova prijedloga jer ih razumije kao moguće slaganje s navodnim "jednostranim potezima" Hrvatske koja je, kako se tvrdi, činila "jednostrane korake" i "prejudicirala graničnu crtu" te tako "promijenila" stanje zatečeno prilikom osamostaljenja dviju država 25. lipnja 1991. godine, navode slovenski meidji.
