Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u Beču će potpisati temeljni akt OESS-a - Helsinšku povelju iz 1975. - koji će za tu priliku biti posebno donesen iz Helsinkija. Time SRJ postaje članicom organizacije "ab ovo", jer joj, kao i u UN, pristupa kao nova država, a ne kao nasljednica nekadašnje SFRJ.
U pripremi završne deklaracije bečkog sastanka jugoslavenska se diplomacija, doznaje Hina od izvora iz Ministarstva vanjskih poslova, na svaki način nastojala izboriti da se u odlomku koji se odnosi na SRJ ne spominje njezino primanje u OESS kao nove članice, iako potpisivanje akta iz Helsinkija to nepobitno utvrđuje.
- Tamošnjoj javnosti bit će kao veliko dostignuće prikazana činjenica da je Koštunica potpisao Helsinšku povelju, ali bez objašnjenja da to mogu učiniti samo nove članice i da je svojedobno taj isti dokument bio potpisao neki političar uime nekadašnje SFRJ - rekao je izvor iz ministarstva.
To pokazuje golemi stupanj nesnalaženja i neusklađenosti koji vlada u politici SRJ, ali to ne treba čuditi budući da je njezina diplomacija "u dva tjedna pokušala promijeniti smjer", nakon što se osam godina upinjala dokazati da je SRJ isključiva nasljednica SFRJ i u tome nije uspjela.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji će predvoditi hrvatsko izaslanstvo na sastanku koji se u ponedjeljak i utorak održava u Beču, ukazat će na postignuća Hrvatske u proteklom razdoblju i na potrebu da se zbog toga smanji brojnost misije OESS-a u Zagrebu, rekao je izvor. Hrvatskoj, kaže isti izvor, prijam SRJ u OESS odgovara i ona ga pozdravlja jer smatra da ta zemlja mora biti dio rješenja.
S hrvatske strane ne bi bilo protivljenja ulasku SRJ u UN i druge organizacije ni prije, da je to učinila na način koji bi nedvosmisleno pokazao da je riječ o novoj državi i jednoj od, a ne jedinoj, sljednici bivše države.
Hrvatska smatra da bi se demokraciji u SRJ najviše moglo pomoći uspostavom opsežne i dugotrajne misije OESS-a, budući da je ta zemlja bremenita brojnim nedostacima u većini demokratskih standarda i takav će prijedlog, prema riječima istog izvora, u svojem govoru jasno podržati i ministar Picula.
Pošto oko toga postoji konsenzus ključnih međunarodnih čimbenika, a i da će Jugoslaviji susjedne zemlje zbog prava svojih manjina napraviti snažan pritisak za uspostavu misije, tome se nitko neće moći usprotiviti, tvrdi isti izvor.
Misiju OESS-a nitko ne želi jer se nju općenito doživljava kao kočnicu europskim integracijama i jer ima velike ovlasti zadiranja u ukupni politički i institucionalni život neke zemlje, ali se nju prihvaća kako bi se izbjegle posljedice na različitim stranama koje neumitno izaziva njezino odbijanje.
- SRJ, kao i svaka druga članica OESS-a, mogla bi staviti veto na uspostavu misije na svojem teritoriju, ali to neće učiniti i dolazak misije tamo zapravo može se može smatrati svršenim činom - rekao je za Hinu isti izvor.
O nužnosti da SRJ potpuno promijeni model ponašanja svjedoči i činjenica da su već pozvali promatrače OESS-a na izbore 23. prosinca, za razliku od rujanskih, na kojima međunarodnih promatrača nije bilo.
Iako se o mandatu misije OESS-a u Hrvatskoj neće odlučivati na sastanku u Beču, već na Stalnom vijeću početkom prosinca, Hrvatska namjerava na temelju dosadašnjih postignuća ishoditi smanjenje misije na 120 pripadnika u roku do godine dana, s krajnjim ciljem potpunog gašenja misije.
U posljednjem Izvješću o stupnju napretka Hrvatske u ispunjenju međunarodnih obveza misija OESS-a tvrdi da je Hrvatskoj i dalje potrebna stvarna i sadržajna pomoć u njezinoj tranziciji prema demokraciji. To je hrvatsku vlast jako zasmetalo, jer smatra da je stanje upravo suprotno i za takvo stajalište ima čvrste razloge.
- U Podunavlju je ukinut policijski monitoring, a vrlo snažan argument koji će ministar iznijeti u govoru u Beču je činjenica da je ukinut monitoring Vijeća Europe i da Hrvatska više nije obuhvaćena omnibus rezolucijom UN o stanju ljudskih prava - rekao je izvor iz ministarstva vanjskih poslova.
No, u svemu će bitnu ulogu igrati ozračje izbora u Hrvatskoj u proljeće, koji će misiju OESS-a iduće godine najviše zanimati i nakon kojih će još dosta toga postati jasnije.
