Podijelili ste opomene pred otkaz trima novinarkama. Svi su se zbog toga digli na noge, nevladine organizacije, OESS, Europska federacija novinara. Jesu li svi oni budale, a Vi u pravu? Što se događa?
Podjela opomena pred otkaz nije gušenje slobode medija. Nitko tim osobama nije sugerirao da mijenjaju svoju uređivačku politiku, nego samo svoj odnos prema Kući. Imali smo poprilično razumijevanja za to, ali jednom takvom ponašanju mora doći kraj. Ovdje se radi o radno-pravnim odnosima. Ne radi se apsolutno ni o kakvom gušenju slobode medija. Nitko tim osobama, kolegama i kolegicama nije ni sugerirao ni tražio od njih da mijenjaju svoje uređivačke politike, nego samo svoj odnos prema Kući. To je početak i kraj priče. I kod toga moram naglasiti da smo i ja osobno i ova Uprava poprilično imali razumijevanja za to i da nismo, iako smo po svim internim propisima to mogli davno učiniti, primjenjivali sankcije. Ali jednom takvom ponašanju mora doći kraj. I to je bio triger i kod ove stvari. Jedno je kad netko ukaže na nekakav konkretan slučaj i o njemu govori, to, doduše, nismo i nećemo sankcionirati, ali kada se generalno iznose neistine, i to vrlo tendenciozno, kada se iznose apsolutno netočni podaci, kada se vrijeđa na jednoj generalnoj razini, onda se to više ne može tolerirati. Što se tiče OESS-a i Europske federacije novinara, mislim da ni u jednoj zemlji Europske unije ne bi bilo moguće ni u jednoj instituciji ni u javnom servisu da se takvo ponašanje toliko dugo tolerira.
'Kući se nanosi šteta. Tome ćemo stati na kraj'
Međutim, kao službeni razlog za opomene navedeno je nešto drugo. U slučaju Maje Sever jedna od opomena se odnosi na prilog koji je radila u siječnju, a za koji je opomenuta tek u travnju, i to baš, što je znakovito, tri dana nakon što je Hloverka Novak Srzić upala u redakciju Hrvatske uživo i optužila kolegice da nad njom vrše mobing. Što to znači upala u redakciju? Što se toga tiče, odnosi između pojedinih osoba u ovoj Kući su već godinama narušeni. Prema tome, pitanje je samo kako se nešto predstavi. U zadnja dva dana smo imali slučaj koji apsolutno ne odgovara istini (govorimo o napadu šefa Pravne službe HRT-a na pravnicu, op.a.). Povjerenstvo je utvrdilo apsolutno sve činjenice sa svim akterima, i ni u tragovima to nije izgledalo onako kako je izašlo u javnost. Kome trebaju te tendenciozne stvari, kome treba da se uopće stvara slika kaosa na televiziji? To je po meni pravo pitanje. Oni govore o svojoj političkoj neovisnosti, a nalinkani su direktno na političku stranku, na saborskog zastupnika koji to prvi objavljuje. Pa gdje toga ima na svijetu? Čovjek se pojavi na jednoj od televizija i otvoreno laže, i to onda nije utjecaj politike. U slučaju kolegice Sever dobili smo upozorenje od Agencije za elektroničke medije zbog jednostranosti u obrađivanju teme.
Kolegica Sever je u prilogu imala očitovanje druge strane. Urednički je to ocijenjeno nekorektno i pristrano, kao i od Agencija.
Znači razlog za opomenu je zapravo drugačiji – kritika, a ne ono što je službeno navedeno.
Ne.To nikako! Nego jednostavno način na koji se ovoj Kući nanosi šteta, s nama ili bez nas na čelu ove Kuće. Tome jednom treba stati na kraj. Kući ide dosta dobro, program je gledan, gledanost je u porastu, kao i financije. Sve nam ide dobro, ali uvijek se javljaju te tri-četiri iste osobe. Pogledajte u zadnjih pet godina, radi se uvijek o jednim te istim osobama. Ako netko da intervju bilo gdje, naši propisi kažu da mora zatražiti službenu dozvolu. E sad, je li te dozvole bilo? U jednom slučaju je nije bilo.
'Tračeve ne komentiram'
U slučaju Elizabete Gojan?
Oni govore o svojoj političkoj neovisnosti, a nalinkani su direktno na političku stranku, na saborskog zastupnika koji to prvi objavljuje. Pa gdje toga ima na svijetu? Da. I to je problem. Problem je i kad iznesete činjenice koje ne stoje.
Čemu to pravilo da zaposlenik Kuće ne može izlaziti u javnost? Je li Hloverka Novak Srzić tražila dopuštenje za intervju? Pitala je. I ona i Goran Rotim. Odmah da kažem, ni samo dopuštenje ne daje nekome za pravo da pljuje po Kući. I Goran Rotim je napravio intervju i kritizirao Upravu, ali nije govorio neistine.
Ali Elizabeta Gojan je predsjednica HND-ovog ogranka na HRT-u, zašto ona mora tražiti dopuštenje? Ali što to znači? Znači li to da se mogu iznositi neistine? Može li zbog određenih neistina Kuća tužiti HND?
A što to znači – da Hloverka Novak Srzić nije iznosila neistine? Jeste li njezine navode provjeravali? Ja ne govorim o tome, ja govorim o neistinama koje su svima poznate, a njihove međusobne tračeve nisam komentirao, ni neću. Njihovi međusobni obračuni traju već pet godina, i tome će isto doći kraj. Oni imaju svoje neriješene probleme, očito još iz "djetinjstva", a mi dosad nismo reagirali na takve stvari. Od mene se tražilo da reagiram na hodničke priče, da reagira Uprava na navode u medijima, ali temeljem toga se ne može pravno reagirati. No, ono na što će Uprava reagirati jest to kada netko kaže da se nešto uništava, da ne postoji program, da se ne ulažu uopće novci.
http://www.youtube-nocookie.com/v/pUl5jDwZiFA?version=3&hl=en_US
'Nemamo dokaza protiv Hloverke Novak Srzić'
Zanimljivo je, međutim, da su baš one dobili opomenu pred otkaz, dok Hloverka Novak Srzić, koju prate sumnje u sukob interesa i korupciju, i koja je izvrijeđala kolege u intervjuu u jednom dnevnom listu, nije. Kako to da ona nikada nije dobila opomenu pred otkaz? Ukoliko se ne varam, Hloverka Novak Srzić je bila razriješena dužnosti i njen slučaj je bio ispitivan nekoliko puta upravo na zahtjev HND-a. HND je izlazio i s tim u javnost, a ni tada nismo reagirali. Tražilo se od nas osobno da se nekoga makne. Ali, gledajte, sud vam vraća na posao svakog ako vi nemate dokaza protiv njega.
Jeste li proveli internu istragu vezano za optužbe oko Hloverke Novak Srzić? Istragu oko toga može provesti samo nadležno tijelo. Kako ja mogu provesti internu istragu je li Hloverka Novak Srzić radila za konkurenciju? Ali mislim da to nadležna tijela i te kako mogu. I optužbe se mogu dokazati i ne moraju.
Ipak, na osnovi sumnje da je u džep spremio 950 kuna otkaz je dobio jedan od urednika HUŽ-aVeljko Jančić. Njega ste sankcionirali, a Hloverku Novak Srzić nećete? Ni to nije točno. Postoji drugi dio tog obrazloženja, ali je u sudskom postupku, tako da ga ne bih komentirao. Nije točan ni iznos, a čak i da je, za to imate uporište u papirima. Ali za 950 kuna sigurno nije dobio otkaz.
Dok god Marko Ugarković nije razriješen na mjestu člana Uprave, samim time vrši funkciju i zadaće, te mora odrađivati posao člana Uprave.Kako je moguće da opomene pred otkaz potpisuje Marko Ugarković, čovjek koji je prije mjesec dana dao ostavku na mjesto člana Uprave? Dok god on nije razriješen na mjestu člana Uprave, samim time vrši funkciju i zadaće, te mora odrađivati posao člana Uprave.
'Kućom kruže urbane legende'
Kada se kritizira HRT, govori se o velikom broju ljudi zaposlenih u pravnoj službi HRT-a. Koliki je to broj? 29 zaposlenih, od toga šest pravnika i dva rukovoditelja.
Koliko je njih zaposleno u posljednjih godinu i nešto dana vašeg mandata? Troje. S tim da smo imali i odlaske. Nakon intervjua mogu vam pokazati i papire.
Koliko je odvjetničkih ureda angažirano za pravne poslove HRT-a? Spominje se brojka od 24 odvjetnička ureda, što je jako puno. A evo, da ih je i upola manje i dalje se radi o jako velikom broju. Kada je pravo u pitanju, onda morate imati odvjetničke urede koji rade specijalizirano. Također, imate sporove koji vam traju po desetak, petnaest godina. Većina tih odvjetničkih ureda je naslijeđena. A ono o čemu se priča, priča se o odvjetničkim uredima koji rade ovrhe. Te ovrhe radi pet odvjetničkih društava koja mi, doduše, ne plaćamo. Oni se naplaćuju od troškova naplate ovrhe. Uostalom, kada se sporite, čista logika vam nalaže da za spor koji nemate izgleda dobiti, uputno je da ga radi zaposleni pravnik. Za spor koji je izgledno da ćete ga dobiti, isplativije je da ga radi vanjski pravnik jer se on može naplatiti u postupku, a ne televizijski pravnik koji se onda može baviti unutarnjim stvarima. Mi smo Kuća od 3.389 zaposlenih, tu su sile ugovora, nabave i svega ostaloga, i to sve treba pročešljati. Pravnici koji rade u Pravnoj službi su maksimalno zaposleni.
S obzirom na silne optužbe djelatnika koje... Koje silne, dolaze od četvero ljudi.
Ima ih puno više. Ovih četvero izlaze u javnost. To dobro znaju novinari iz drugih redakcija koji kontaktiraju i s onima koji ne izlaze u javnost, kao i s kolegama s kojima je raskinuta suradnja. Zanima me, ako već kažete da ste u pravu, zašto sve ne učinite maksimalno transparentnim i tako skinete ljagu s Kuće? Zašto se javno ne objavi sistematizacija, broj zaposlenih pravnika, broj zaposlenih u financijskoj službi, vanjskih suradnika? Ja nemam apsolutno ništa protiv. Sad ću vam dati dokument i vi ga javno objavite. Samo to do sada nikoga nije interesiralo. To je poznato i u Kući, ali opet kruže urbane legende. Ne možete vi narodu začepiti usta, niti je to potrebno. Dvije pravnice – šefica pravnih poslova i glavna tajnica – otišle su u mirovinu. Dakle, druge dvije pravnice su popunile njihovo mjesto. Znači samo smo i isključivo zamijenili radnike koji su otišli u mirovinu. Inače, pravna služba je i prije bila potkapacitirana, a urbana legenda je nešto drugo, to da pravnika ima ne znam koliko.
Na HRT-u postoji jedna navika u zadnje vrijeme, koja zvuči ovako: "Ja ću raditi što me volja, a ako ne, izaći ću u javnost s tim." Znate, imate 3.350 djelatnika kojima to ne pada na pamet, koji najnormalnije rade svoj posao. A oni koji imaju potporu ili u dijelu struktura na televiziji ili, ne daj bože, u politici, onda oni rade što ih je volja.
'Paškov je pio nakon incidenta'
Vratimo se na šefa pravne službe Dinka Paškova. On je navodno stolcem nasrnuo na pravnicu koja je zaradila opomenu pred otkaz. Njemu je utvrđeno da je bio u alkoholiziranom stanju dok se to događalo. Jeste li utvrdili što se tu zapravo dogodilo i koji su sljedeći potezi. Utvrdili smo. To je bio verbalni sukob. Dakle, nikakvog bacanja stolica nije bilo. Kad se verbalni sukob dogodio, čovjek nije bio u alkoholiziranom stanju, ali, doista, kad je napravljen alkotest u 14.30 sati, nakon što je izašao, a usporedili smo ulaske, izlaske i svjedoke, te tko je sve komunicirao s njim do toga trenutka, to je bilo nakon što se vratio po aktovku jer je tražio da ode s posla jer je bio vidno uznemiren. Čovjek je stvarno imao 1,16 promila alkohola u krvi i informacija je stvarno točna, no u trenutku incidenta nije.
Kako ste sigurni u to? Povjerenstvo je to utvrdilo i to vrlo detaljno.
Kako je Povjerenstvo utvrdilo da nije bio alkoholiziran u trenutku sukoba? Kako mogu biti sigurni kada je taj alkohol konzumirao? Svjedocima. Čovjek je došao na posao i nije u međuvremenu izlazio van, otišao je van i potvrđeno je sa svjedocima da je tamo popio, nakon čega se vratio natrag. To otprilike sve odgovara istini. Da se razumijemo, činjenica je da je zatečen u prostoru u alkoholiziranom stanju i jasno je da će se ustanoviti određene sankcije. Radi se, inače, o vrlo tihom, vrhunskom radniku, vrlo mirnom čovjeku. Taj njihov verbalni incident se dogodio ujutro.
Zašto se dogodio taj sukob? Zato što postoji jedna navika u zadnje vrijeme, koja zvuči ovako: "Ja ću raditi što me volja, a ako ne, izaći ću u javnost s tim." Znate, imate 3.350 djelatnika kojima to ne pada na pamet, koji najnormalnije rade svoj posao. A oni koji imaju potporu ili u dijelu struktura na televiziji ili, ne daj bože, u politici, onda oni rade što ih je volja.
Pravnica je prema našim informacijama zaradila opomenu pred otkaz jer je ukazivala na nepravilnosti u radu pravne službe. Prema onome što je iskazano, nikada na to nije upozorila ni mene ni svoje nadređene u Pravnoj službi, osim u jednom slučaju kad se referirala na jedan članak Pravilnika o sistematizaciji koji je na snazi ima već deset godina.
http://www.youtube-nocookie.com/v/746oM2rUyck?version=3&hl=en_US
Epizoda Jugoslavenskih tajnih službi koštala 370.000 kuna
USKOK i DORH istražuju kako su nastali neki od serijala u vanjskoj produkciji koji su već prikazani na HRT-u. S druge strane vidimo da će se drastično rezati broj ljudi u Dokumentarnom programu, zbog čega djelatnici ove Kuće tvrde da dolazi do devastacije Dokumentarnog programa, ide se na outsourcing, koji je puno skuplji nego što bi bila proizvodnja programa unutar Kuće. Jesam li ja pisao Zakon o HRT? Nisam. Nitko ga u ovoj Kući nije pisao. A njime je propisano da 15 posto programskih sredstava mora ići za poticanje neovisne produkcije, znači moraju se naručiti izvana.
Pola toga iznosa mora otpasti i na europsku produkciju. Ne mora, ali može. Ipak, barem pola sigurno mora biti na hrvatskom jeziku. Znate li koliku vam kaznu Vijeće za elektroničke medije može odrapiti? Od sto tisuća do milijun kuna ako ne dosegnete tu kvotu. To izvješće je bilo na Vijeću.
Na outsourcing idu ogromne svote. Cijena epizode Bitke za Vukovar bila je 350.000 kuna, a postavlja se i pitanje koliko je koštala epizoda Jugoslavenskih tajnih službi. Vi ne želite izaći u javnost s tim podatkom? To nije poslovna tajna s obzirom da se plaća iz sredstava pristojbe. Epizoda je koštala 370.000 kuna, a epizoda je ukupno deset. Što se tiče outsourcinga, vanjske produkcije su nam zadane u iznosu od 15 posto. U prošlom zakonu to je bilo 10 posto, a to su ogromni novci. Vi ne možete outsourcati ni Dobro jutro, Hrvatska ni Dnevnik. Ostaje određeni bazen iz kojega vi možete ići u vanjsku produkciju. E sad, optuživati nas da smo mi to dali u vanjsku produkciju, a ignorirati zakonske obveze je sumanuto. I to je i kolegama jasno. Nije uništenje Dokumentarnog programa i javne televizije ako se nečiji lik i djelo baš ne vidi tamo.
Prema navodima djelatnika HRT-a, za ovu se godinu planira i serijal koji košta više od tri milijuna kuna. O kojem se serijalu radi? Sve što ide u vanjske produkcije ide na javni natječaj i o tome odlučuju povjerenstva. Ono što povjerenstvo odluči i napravi po procedurama, i ako je izbudžetirano, ja protiv toga ne mogu imati ništa, niti imam. Onaj koji bude odabran, odabran je, ali ne znam na što aludirate.
U ove dvije i pol godine otišlo je oko 400 stalnih vanjskih suradnika, oko 500 kontrolora, inkasatora, dakle skoro tisuću ljudi je otišlo iz sustava. Iz sustava je otišlo i više od 150 stalno zaposlenika prirodnim odljevom.Evo, Vrdoljakova je serija o Titu plaćena i prije negoli je snimljena. Dakle, nije se znalo koliko će i hoće li biti kvalitetna, a pokazala se, prema mišljenju mnogih, jako nekvalitetnom. S druge strane koštala je jako puno. U to vrijeme stvari nisu išle na natječaj. Sad je pravilo kod vanjskih produkcija, upravo radi kontrole tih 15 posto, da znamo hoćemo li doseći tu kvotu ili nećemo. Mislim da je ta serija dogovorena 2006. U ovom poslu mi često puta čitajući scenarij imamo nadanja da će nešto biti izvorno i genijalno, ali od prvog čitanja pa do premijernog gledanja splasnu iluzije. Neke stvari su napravljene dobro, neke manje dobro, ali ja ne bih rekao da je Vrdoljakova serija bila loša. Dapače. Možda je mogla biti bolja, ali svaka može biti bolja.
'Iz sustava je otišlo oko tisuću ljudi'
Drastično će se rezati broj ljudi u Dokumentarnom programu, navodno s 31 na 19. Zašto se to radi, s obzirom da bi oni mogli proizvoditi programski sadržaj koji je znatno jeftiniji. I zašto se uopće ne zna točno, niti se u javnost izašlo s planom restrukturiranja? Kuća to ne taji. Ustvari, svaki plan je prilično dinamična veličina, posebno ako je od snimke prošlo određeno vrijeme. Promijenio se, uostalom, i zakonski okvir. U vrijeme kada smo mi radili plan restrukturiranja, u planu je bilo šest minuta marketinga, a bio je i marketing na specijaliziranim kanalima. Dakle, vi s jedne strane imate želju, priču, i isto tako urbanu legendu, da je u Kući tisuću ljudi više. To su nebuloze, ali isto tako su i nebuloze da nas nedostaje. U ove dvije i pol godine otišlo je oko 400 stalnih vanjskih suradnika, oko 500 kontrolora, inkasatora, dakle skoro tisuću ljudi je otišlo iz sustava. Iz sustava je otišlo i više od 150 stalno zaposlenika prirodnim odljevom.
Dakle, zašto se ne objavi plan restrukturiranja? Opet vam kažem, on je objavljen.
Gdje je objavljen? Svima je u planu restrukturiranja bitno jedino otpuštanje. Otpuštanje nije restrukturiranje. To je samo dio. A plan restrukturiranja je bio na Nadzornom odboru, bio je na Vladi. To je poslovni dokument koji je samo generički – njega čine nova organizacija, nova sistematizacija, investicije i tek onda program zbrinjavanja. Recimo, ta četiri dokumenta su puno ključnija. A mi sad pričamo zašto u Dokumentarnom programu režemo ljude. Evo, usporedite to s drugim javnim televizijama naše veličine, pa ćete vidjeti koliko je tamo zaposlenika.
Koliko? Njih u Dokumentarnom programu radi otprilike između pet i sedam, upravo zbog poticanja neovisnih produkcija. Naime, gdje je još kod nas problem, a to će vam reći i kolege iz Dokumentarnog programa, određene sadržaje je moguće raditi s obzirom na naša pravila. Ali čekati jednog leptira na livadi da sleti, to ne možete raditi od 8 do 16 sati. On može doći u 16.15, a možda i preksutra. Kod različitih sadržaja treba odrediti što se isplati raditi u kućnoj produkciji, a za što se može angažirati vanjska produkcija.
Silvija Luks vas je svojedobno optužila da radite praktički ilegalno jer nemate potpisan ugovor o radu. Što je s tim? Ja imam ugovor o radu, ali je on još uvijek na potpisu kod predsjednice Nadzornog odbora (Silvije Luks, op.a.). Ali postoji odluka o imenovanju, postoji moj ugovor o radu koji sam imao i aneks na privremenog glavnog ravnatelja, tako da je tu pravna situacija prilično čista. Ali kako su limitirane plaće, niti ja imam gubitka, niti ostale kolege, prema tome nije to neki problem.
Zašto se trebalo toliko čekati na taj ugovor o radu, on je navodno tek prošli mjesec došao na potpis kod predsjednice NO-a? To ste lijepo rekli – navodno. Prvo je trebalo donijeti akt o plaćama, koji je donesen 19. prosinca, a ugovor je napravljen sredinom siječnja. Zatim smo predsjednici urudžbirali ugovor.
Ona ga ne želi potpisati jer se navodno radi o menadžerskom ugovoru. Navodno. Sav benefit toga ugovora je pravo na otpremninu u slučaju nezakonitog razrješenja, i to od šest neto mjesečnih plaća.
Možemo li vidjeti taj ugovor? Možete.
Gdje je Mislav Stipić? Što on sada radi na HRT-u? Kakav je njegov ugovor, koja su mu zaduženja, a koja plaća? On je na mjestu rukovoditelja proizvodnje. Ja mislim da mu je plaća oko 13, 14 tisuća kuna. Ima normalan ugovor o radu.
Apel za spas HRT-a je ono o čemu ja govorim, o čemu Uprava govori, i ono kakva bi javna televizija trebala biti.
'Nikad u životu nisam bio u središnjici SDP-a'
Mnogi tvrde kako su Vas neposredno prije i nakon izbora viđali na Iblerovom trgu kako ulazite u središnjicu SDP-a. Je li to istina i što ste radili tamo? Nikad u životu nisam bio u središnjici SDP-a. Nikad u životu.
Ne znate ni kako izgleda? Ne. Nikada nisam bio u središnjici SDP-a. Već godinama, sada je već dvanaesta godina da nisam bio u središnjici niti jedne jedine stranke, pa čak ni u ostalim stranačkim prostorijama, podružnicama i slično.
Kada je Programsko vijeće napustio Darko Grivičić kazao je: "Između istine i javnosti stoje vrijedne uredničke ruke koje se žele svidjeti." Kako to komentirate? O tome trebate pitati njega.
Pitam Vas jer očito se jako puno govori o uredničkom podilaženju vlasti na HRT-u, pa me zanima kako to komentirate. Nema uredničkog podilaženja vlasti. Jedino što nije baš realno očekivati da će se svačije političko mišljenje, svačije mišljenje o bilo kakvom događaju, apsolutno poklopiti s uredničkim mišljenjem. Zbog čega bi to i bilo? Ali ja doista i ne vidim da se to događa.
'Apel za spas HRT-a je ono kakva bi televizija trebala biti'
Sami djelatnici Kuće snimili su Apel za spas HRT-a, gdje se pozivalo na nezavisnost Kuće. Djelatnici su taj video snimili izvan produkcije HRT-a, a u Dnevniku koji je vodio Siniša Kovačić video je predstavljen kao da je nastao u proizvodnji Kuće. S druge strane vršio se pritisak na kolege koji su snimali ovaj video i prijetilo im se. Niti ja niti Uprava nije vršila pritiske na bilo koga, a sadržajno je Apel ono o čemu ja govorim, o čemu Uprava govori, i ono kakva bi javna televizija trebala biti. Samo, jesu li svi sudionici Apela bili baš jako iskreni, o tome se da govoriti. No, ono što je izašlo, i spot koji je napravljen, ja iza toga stojim, i dan-danas da ga potpisujem.
