Iako je Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio hrvatsku tužbu i srpsku protutužbu za genocid, priča o kažnjavanju zločina nije gotova. Sada je sve u rukama nacionalnih pravosuđa, a hrvatsko je pritom spremno blokirati pregovore Srbije o pristupanju Europskoj uniji ako u Srbiji ne krene kažnjavanje ratnih zločinaca.
"To nije hrvatski uvjet, to je uvjet Europske unije. Ratni zločini se moraju procesuirati i kazniti. Ono što je bitno i od čega se bježi je procesuiranje na najvišoj razini. Niti je tribunal, niti Srbija dosad procesuirala JNA. Ako ih ne bude procesuirala Srbija, mi ćemo! I tu će priča završiti", naglasio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Prema podacima Državnog odvjetništva, od 490 evidentiranih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata, 393, odnosno oko 80 posto, počinili su JNA i srpske paravojne snage.
Oko 20 posto djela, preciznije, njih 86, počinili su pripadnici hrvatske vojske i policije. Za te zločine pokrenuti su kazneni postupci protiv 3.599 osoba, od čega čak 87 posto u odsutnosti.
"Broj razmijenjenih predmeta između dvaju tužilaštava, Hrvatske i Srbije, nije se u posljednjih par godina bitno popravio. Međutim, povećala se razmjena informacija i dokaznih materijala. Ali i tu postoje problemi, pogotovo s bivšim oficirima JNA, koje srbijansko pravosuđe i dalje ne procesuira", istaknuo je Eugen Jakovčić iz Documente.
Problemi postoje i s hrvatske strane. Naime, mnogi slučajevi ostaju samo na predistražnim radnjama, pa se i u Srbiji žale, ali i otvoreno priznaju što su sa svojom protutužbom, podignutom 11 godina nakon hrvatske, željeli postići.
Više pogledajte u prilogu!
