Što je više crvenih, to je više neradnih dana. Sam Međunarodni dan rada uz dva dana godišnjeg odmora pretvara se u tjedan nerada. Već početkom godine planira se kako u nerad spojiti ostale blagdane.

No i bez toga, uz malo matematike neradni se dani mogu dobro iskoristiti. U kolovozu je zbog Dana domovinske zahvalnosti zajamčen dugi vikend, baš kao i u studenom kada Svi sveti padaju u petak. Velika Gospa i Dan neovisnosti jedan dan godišnjeg pretvara u četverodnevni odmor, a na isti način za sam kraj godine može se dobiti pet slobodnih dana.

No, to škodi gospodarstvu. Željko Mateljak kaže - svaki neradni dan gubitak je od oko milijardu i sto milijuna kuna. "Kada uzmete tri blagdana, to su Tijelovo, Dan antifašističke borbe i Dan državnosti koji nekad spada u šesti mjesec, vi gubite negdje od 3 milijarde i tristo milijuna do tri miljarde i šesto milijuna kuna."

U Vladi je prošle godine zato bilo govora o tome da bi upravo ta tri praznika mogla postati radna. "Smatramo da bi treblo smanjiti broj blagdana u smislu neradnih dana. Ne treba dirati blagdane, neka budu blagdani i praznici i posebni dani koje treba obilježiti, ali isto tako smatramo da bi trebali biti radni", rekao je ministar financija Slavko Linić prije dva mjeseca.

Iako zakonskog prijedloga još nema, s tim se slažu i u Udruzi poslodavaca. "To je jedan od načina rješenja jer mislim da ovo što mi imamo 14 dana, bez obzira na našu povijest i religioznost takva kakva je i da je puno blagdana, ti blagdani se mogu pretvoriti pojedini u radne dane kao što su drugdje u svijetu", rekao je Ivan Miloloža iz HUP-a.

A kako od ukidanja zasad nema ništa, od 14 blagdana i praznika Hrvati lako mogu stvoriti još jedan godišnji odmor.