Ekonomski stručnjaci Anto Bajo i Marko Primorac su u Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije naslovljenom "Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?" komentirali četiri odluke donesene 24. i 27. prosinca 2013. kojima je Vlada u samo tjedan dana povećala javni dug za oko 4 milijarde kuna.

U tako naslovljenom osvrtu, Bajo (IJF) i Primorac (Ekonomski fakultet, Zagreb) zamjećuju kako su zadnji tjedan u godini, kao i mjesec srpanj, hrvatskim vladama često pogodni za mijenjanje zakona ili donošenje odluka koje značajno utječu na državne financije.

"Tako je u samo tjedan dana Vlada s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose rastu duga s 0,4 milijarde, Hrvatske željeznice s 1,4 milijarde, država izravnim kratkoročnim zaduživanjem s 1,5 milijardi te Centar za restrukturiranje i prodaju s 0,6 milijardi kuna", navode Bajo i Primorac.

Država se kratkoročno zadužila za 200 milijuna eura (oko 1,5 milijardi kuna) kod Goldman Sachsa, u odluci Vlade naveden je fiksni kamatni kupon uz godišnju stopu 2,5 posto, a rok povrata je kraj ožujka 2014., podsjećaju autori koji smatraju da se država, umjesto trezorskih zapisa, nepovoljno kratkoročno zadužila kod Goldman Sachsa.

Vlada je na telefonskoj sjednici dala suglasnost CERP-u da se zaduži u iznosu od 606,4 milijuna kuna za kupnju 24,5 posto dionica Jadranskog naftovoda od Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), uz mjenično jamstvo Republike Hrvatske. "To zaduživanje je posebno zanimljivo i u najmanju ruku čudno uzme li se u obzir činjenica da je Vlada osnivač i CERP-a i HANDA-e", ističu Bajo i Primorac.

Osvrćući se na suglasnost Vlade na zaduživanje Hrvatskih cesta kod konzorcija domaćih banaka u iznosu 56,5 milijuna eura, objašnjavaju kako je država dala jamstvo za to zaduživanje, što povećava fiskalni rizik te je, zbog izvjesnosti dospijeća jamstva na naplatu državi, opravdano vjerovati u rast javnog duga.

Naglašavaju i kako suglasnost Ministarstvu financija da preuzme dug HŽ Infrastrukture temeljem danih jamstava u iznosu od 1,3 milijarde kuna, utječe na veličinu javnog duga kojeg će Europska komisija uzeti u obzir pri utvrđivanju konačnih godišnjih limita na deficit i javni dug u sklopu procedure prekomjernog proračunskog deficita.

"Ukupan iznos svih nedavnih zaduživanja veći je od četiri milijarde kuna i izravno se odražava na rast javnog duga. Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedura prekomjernog proračunskog deficita. Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima", ističu Bajo i Primorac.