Dok Agencija za zaštitu osobnih podataka u ime zaštite privatnosti skriva porezne kartice političara, dotle se druga tijela državnog aparata u borbi protiv korupcije fokusiraju upravo na porezne utaje.
RTL je nedavno otkrio kako je na jednom bankovnom računu u Italiji od hrvatskih poreznika skriveno najmanje 700 milijuna kuna, a Glavni državni odvjetnik DinkoCvitan nam je kazao kako će se takvim stvarima baviti nedavno osnovani Specijalni sektor za otkrivanje poreznih prevara i da će se "vrlo brzo tog sektora bojati kao Eliota Nessa u SAD-u."
A tko je taj hrvatski Eliot Ness? Na čelu novoosnovanog Sektora za borbu protiv poreznih utaja je AnaDorićŠkeva, koja je bila gošća RTL Direkta.
Ova usporedba sa SAD-om nije bez vraga, vaš sektor je osnovan po uzoru na američki IRS, dakle poreznu službu koja ondje ima ovlasti veće od FBI-a. IRS je bio i mentor osnivanja vašeg odjela.
Na početku kad se rodila ideja o osnivanju samostalnog sektora kao jedne od nužnih potreba i preporuka Europske komisije bili su pozvani konzultanti iz Amerike, ujedno smo i mi posjetili kao izaslanstvo i njihove prostore IRS-a i iskoristili smo njihov no house za samo donošenje uredbe i zakonsko rješenje kojim je Sektor ustrojen. U tom dijelu smo ih koristili kao mentore i očekujemo prilikom završetka prve godine svog rada da će nas posjetiti i da ćemo napraviti reviziju obrađenih predmeta.
Vaše ovlasti još nisu na toj američkoj razini?
Ne, naše ovlasti još uvijek su u okviru Poreznog zakona, prvenstveno Općeg poreznog zakona i Uredba o ustrojstvo od Ministarstva financija.
Što vi možete, a druge Agencije ne mogu? U što vi imate uvid, a druge službe nemaju?
Najveća prednost našeg Sektora je u tome što imamo pristup gotovo svim bazama podataka u RH, imamo otvorene linije direktne suradnje sa tijelima kaznenog progona, tu mislim na USKOK i DORH, i sa Uredom za spriječavanje pranja novca.
Iz tih podataka se iščitalo nešto što je komunicirao
ministar financija, koji je vaš nadređeni, dakle da su milijarde
kuna negdje na inozemnim računima, da te novce posjeduju neki
umirovljenici, ljudi koji nemaju adekvatna primanja. Što se sve
vidi u toj vašoj bazi podataka što se tiče tih mogućih utajenih
novaca?
Riječ je o kamatama na štednju rezidenata Republike Hrvatske po
kojima naš Ured sada kao podrška središnjem uredu Porezne uprave
na njihov zahtjev provodi dubinsku analizu. Prvi rezultati tih
dubinskih analiza već su izašli u javnost, međutim ja dok su
postupci u tijeku ne mogu izlagati nikakve detalje. Mogu reći da
je riječ o uistinu milijunskim iznosima ostvarenih kamata, koje
kao takve od 1.1.2015. sukladno novom zakoinu o oporezivanju
dohotka na štednju moraju biti prikazani u poreznim
evidencijama.
Koliko je takvih štediša trenutno u obradi?
Recimo da gro te štednje se odnosi na prvih 20 poreznih obveznika koji još uvijek nisu evidentirani u evidencijama Porezne uprave.
I njihov iznos na računima je ukupno?
Sam iznos oročenih sredstava prelazi milijardu kuna.
Jedan od njih je štediša sa 700 milijuna kuna. Nešto
prije emisije ste mi rekli da smo malo podcijenili taj iznos, da
se radi o drugom iznosu. Taj je jedan od najvećih, možete li nam
reći o kojem iznosu je riječ?
U ovom trenutku vam ne mogu reći detalje iznosa iz razloga što
sve države članice zajedno s Republikom Hrvatskom imaju
sklopljene ugovore i sukladno tome dok traje postupak ne smijemo
ništa iznositi.
Kakav sada postupak slijedi? Da li su vaši inspektori
pokucali na vrata tim ljudima, pitali odakle im
novac?
Cilj provedbe dubinske analize ide u dva smjera. Jedan dio je da
se dokaže porijeklo sredstava kojim su ti dohoci ostvareni i u
tom dijelu se provodi članak 63. po Zakonu o porezu na dohodak. U
drugom dijelu - ukoliko je uistinu riječ o rezidentima RH, znači
da se druge države izjasne da nije riječ o njihovim rezidentima,
onda govorimo i o povećanju prihoda u državnom proračunu u smislu
provedbe oporezivanja.
Jesu li na toj listi koje propitujete recimo hrvatski
nogometaši?
Pa naravno da jesu. Svi koji su ostvarili dohotke negdje u inozemstvu.
Koliko mislite da možete naplatiti poreza iz takvih
računa? Kad netko ne može opravdati toliki novac, što se onda
radi?
Onda se vrši oporezivanje tog nesrazmjera po stopi od 40 posto i
to se automatski po uručenju rješenja i po proteku roka mora
uplatiti u državni proračun. Inicijalne projekcije sa podacima s
kojima sada raspolažemo su na bazi 30-50 milijuna kuna.
