Predlaže se tako popust od 80 posto (uz osnovni popust od 20 posto i dodatni od 1 posto za svaku navršenu godinu radnog staža). Taj bi se popust obračunavao na iznos prodajne cijene (prethodno umanjen za osnovni i dodatni popust). Popust bi se odnosio na neotplaćene revalorizirane iznose, na nove ugovore, a na ponovno sklapanje ugovora bili bi pozvani i dioničari kojima je zbog neplaćanja raskinut ugovor, uz uvjet da su te dionice još u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), istaknuo je predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković na današnjoj sjednici Vlade s koje je u saborsku proceduru i upućen predloženi zakonski tekst.
Uz to, Vojković ističe i dodatne popuste za jednokratne uplate. Tako bi se u slučaju da se cijeli iznos (s popustom) plaća odjednom malom dioničaru odobrio dodatni popust od 50 posto. U slučaju da se polovica iznosa uplati jednokratno popust bi bio 20 posto.
Te bi mjere trebale ponovno potaknuti malo dioničarstvo, jer je loše stanje u gospodarstvu kao i obezvređivanje realne vrijednosti dionica vodilo raskidanju velikog dijela ugovora o prodaji dionica uz popust i na obročnu otplatu.
Naime, prema podatcima koje Vlada iznosi u obrazloženju svog prijedloga od početka pretvorbe i privatizacije sklopljeno je ukupno 619.440 ugovora s malim dioničarima, ali je trenutno u otplati tek njih 107.011.
Podatci govore da je na početku pretvorbe dionice s popustom na rok od pet godina upisalo 599.116 malih dioničara, ali je ugovor raskinut s njih 214.863. Nakon otvaranja mogućnosti za produljenje otplate na 20 godina s takvim se zahtjevom javilo 222.823 dioničara. Međutim, zbog neplaćanja raskinut je ugovor s njih 123.043. Istovremeno je 161.430 ugovora preneseno na nove stjecatelje zbog čega oni gube status ugovora s malim dioničarima, a do sada su raskinuta 21.244 takva ugovora. Zbog neplaćanja je raskinuto i više od polovice ugovora o prodaji dionica s rokom otplate na 20 godina. Takvih je ugovora bilo sklopljeno 20.324, a raskinuto ih je zbog neplaćanja 13.093.
Zakonske izmjene koje predlaže Vlada predviđaju i objedinjavanje državnog portfelja. U jedinstvenom portfelju, kojim bi gospodario HFP, tako bi se našle dionice i udjeli koje imaju HFP, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, zavodi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te javna poduzeća, ustanove i trgovačka društva kojih je vlasnik, odnosno osnivač Republika Hrvatska.
Predložene izmjene sukladne su Vladinim zaključcima nakon analize državnog portfelja. Jedna od temeljnih izmjena odnosi se i na način prodaje dionica i udjela iz državnog portfelja. Do sada se taj portfelj prodavao po nominalnoj vrijednosti, ali to, ističe Vojković, nije dalo očekivane rezultate. Stoga se kao osnovni kriterij u daljnjoj prodaji državnog portfelja uvodi tržišna vrijednost dionica.
Naime, krajem prošlog mjeseca predstavljena analiza u 1.850 tvrtki u kojima država ima manjinski ili većinski udjel pokazala je poražavajuće stanje u tvrtkama u državnom vlasništvu. Tada je iznijet i podatak da se ukupni temeljni kapital tog portfelja procjenjuje na 30 milijardi kuna, a analiza je pokazala da je njegova tržišna vrijednost tek 19 posto tog iznosa, ili 5,8 milijardi kuna.
Ocijenjeno je tada da je potrebno što prije privatizirati tvrtke iz državnog portfelja, a izmjenama Zakona o privatizaciji teži se bržoj i ekonomičnijoj prodaji dionica pojednostavljenjem postojećih i uvođenjem novih oblika prodaje.
Kao novi oblik regulira se tako konačna javna prodaja. Tako bi se prodavale dionice i udjeli male vrijednosti, a na listu koje bi bile predmet takve prodaje uvrstila bi se i prodaja insolventnih, prezaduženih poduzeća, gubitaša, kao i poduzeća čije je dionice i udjele HFP bezuspješno prodavao. Početna cijena svih dionica ili udjela poduzeća s liste bila bi jedna kuna, a konačna javna prodaja provodila bi se putem javne dražbe, burze vrijednosnih papira, odnosno drugog uređenog javnog tržišta.
Predložene izmjene uz ostalo utvrđuju i prijenos neprocijenjene imovine društava koja su završila pretvorbu i privatizaciju u vlasništvo HFP-a.
