Znanstvenici su istražili više od 46 milijardi riječi u gotovo 4,6 milijardi tweetova koje su objavili 63 milijuna korisnika tijekom razdoblja od 33 mjeseca, odnosno između 9. rujna 2008 i 18. rujna 2011. Istraživanje je mjerilo tugu i veselje u tim tweetovima obuhvativši više od 10.000 riječi kojima su znanstvenici dodijelili stupnjeve sreće u rasponu od riječi kao što je "osmijeh", koja predstavlja relativno visok stupanj sreće od 8.50 do riječi kao što je "pohlepa" (3.06) i "terorist" (1.30).
Analiza ovih tweetova utvrdila je da ukupna količina sreće nije samo doživjela pad od 2009., već i da od početka ove godine bilježi još veći i brži pad. Smrt Osame bin Ladena 2. svibnja 2011. pokrenula je "dan najmanje sreće" tijekom razdoblja od 33 mjeseca koje je obuhvatila studija. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PLoS.
"Gledajući kompletnu vremensku seriju, vidimo da nakon postupnog rasta trenda [u prosječnoj sreći] koji je zabilježen od siječnja do travnja 2009. dolazi do postepenog snižavanja, a to snižavanje ubrzava se negdje oko prve polovice 2011.", napisali su autori istraživanja o svojim otkrićima.
Prema izvješću ovih znanstvenika, program američke vlade TARP namijenjen spašavanju posrnulih financijskih institucija koje su se našle u krizi izazvanoj drugorazrednim hipotekarnim kreditima "izazvao je višetjednu depresiju" koja je svoje dno dosegla 29. rujna 2008. na dan kada je Dow Jones industrijski indeks izgubio rekordnih 777,68 bodova.
Duh je klonuo i 2009. godine nakon H1N1 pandemije, odnosno "svinjske gripe", nakon smrti Michaela Jacksona kada je zabilježen "najveći pad u jednom danu", potom nakon smrti Patricka Swayzea, nakon engleskog poraza u Svjetskom kupu kao i nakon niza prirodnih katastrofa u 2010. godini kao što su potres u Čileu i oluja koje su harale Sjevernom Amerikom.
"Čini se da je sreća ide prema dolje", rekao je za Psych Central voditelj istraživanja Petar Dodds.
Istraživanje je također pratilo godišnje, tjedne i dnevne fluktuacije u raspoloženju.
Sreća je na vrhu subotom, slijede potom petak i nedjelja, a na najnižoj razini je utorkom, pokazuju podaci s Twittera. Najsretnije vrijeme u danu je između 5 i 6 sati, a zatim stalno pada tijekom dana dok ne dosegne svoju nanižu točku između 22 i 23 sata.
Praznici nas čine dobro raspoloženim. Znanstvenici su zabilježili najveću razinu sreće za Božić, a vrlo pozitivne osjećaje gajimo i na Badnjak, Staru i Novu godinu, Valentinovo, Uskrs... itd.
Autori istraživanja naglasili su vrijednost Twittera kao bogatog izvora podataka koji doprinosi tome da se unese nešto više svjetla i u ostale trendove jer Twitter također može znatno doprinijeti i istraživanjima u mnogim društvenim znanostima.
"Kao što smo mogli vidjeti i u našem i u drugim radovima, Twitter i slične online društvene mreže na tzv. velikoj skali nam tako omogućavaju dobre dokaze o tome da se znanstveno zanimljivi i smisleni obrasci mogu izvući iz ovih masovnih izvora podataka i ljudskog ponašanja.", napisali su autori istraživanja.
Facebook je također pokušao mjeriti raspoloženje svojih korisnika te je pokrenuo indeks nacionalne sreće koji pokazuje kako sreća ljudi raste i pada tijekom godine. Mnogi od otkrića do kojih je došao Facebook podupiru nalaze Twittera; nivo sreće raste za Božić, Novu Godinu i Valentinovo te za vikend.
Cijeli izvještaj o rezultatima istraživanja možete pronaći ovdje.
Prethodni članci: arti-201112090132006 arti-201111150533006 arti-201110310454006 arti-201110180273006
