Kratkotrajna imovina, promatrano po osnovnim oblicima, rasla je ujednačeno, istaknuli su u ZAP-u. Tako najveći dio kratkotrajnih potraživanja (75,9 posto) čine ona od kupaca, koja su potkraj prošle godine u odnosu na početak godine porasla 7,7 posto. Rast obveza prema dobavljačima iznosio je 9,8 posto.
Kretanja strukture izvora pokazuju i dalje nepovoljne tendencije, odnosno smanjuje se udjel kapitala i rezervi, za 0,3 posto te dugoročna rezerviranja za rizike koja su smanjena 4,2 posto. Svi ostali izvori zabilježili su rast. Potkraj prošle godine dugoročne i kratkoročne obveze sudjelovale su u ukupnim izvorima sredstava sa 48,5 strukturnih poena, što znači da su se izjednačile s vrijednošću kapitala i rezervi.
U ZAP-u ističu, kako je prisutan sve veći nesklad između kapitala i imovine te potraživanja i obveza. Kapital i rezerve zajedno s dugoročnim obvezama (259,2 milijarde kuna) bili su potkraj 1999. godine dostatni za financiranje dugotrajne imovine (257,7 milijardi kuna) i samo maloga dijela zaliha (od 1,5 do 39,7 milijardi kuna). Istodobno, već duže vrijeme uočeno je zaostajanje novčanih sredstava i iskazanih kratkotrajnih potraživanja za kratkoročnim obvezama. Posljedica toga je poljuljana financijska ravnoteža hrvatskog gospodarstva.
Tako su prema stanju od 31. prosinca 1999. godine bili blokirani žiroračuni 30.278 pravnih osoba u ukupnom iznosu od 26,6 milijardi kuna. Prema kraju 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećao se 14,2 posto, a iznos blokada za 84,2 posto.
Promatrajući prema veličini imovine, potkraj prošle godine srednje veliki poduzetnici raspolagali su s gotovo petinom, a mali poduzetnici s četvrtinom imovine hrvatskog poduzetništva. Prema oblicima vlasništva, pak, smanjen je udjel državnog sektora u ukupnoj aktivi i pasivi, i to za 8,9 strukturnih poena. Istodobno, udjel privatnog sektora porastao je 2,5 strukturnih poena, a udjel mješovitog sektora za čak 6,9 strukturnih poena.