RIJEKA - Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Branko Jerneić rekao je da je od jučer djelomično osposobljenim jednim kolosijekom na mjestu iskliznuća vlaka u Rijeci prošlo 15 teretnih vlakova s 5000 tona tereta.
Jerneić je na konferenciji za novinstvo, održanoj na mjestu iskliznuća, rekao da je tako prevezen sav teret koji je bio nagomilan ispred Rijeke i u Luci pa su izbjegnuti gospodarski poremećaji.
U nastavku popravka pruge teretni promet njome otvarat će se svakih 10 do 12 sati kako ne bi bilo daljnjih zastoja u gospodarskoj aktivnosti, posebice Luke, rekao je.
Istaknuo je kako očekuje da će vrlo brzo biti osposobljeni i elektrificirani drugi i treći kolosijek, a radovi na prvom kolosijeku, trajat će dulje.
Jerneić je rekao kako je šteta ugrubo procijenjena na desetak milijuna kuna, što uključuje uništene vagone, lokomotivu, kolosijeke, teret i ostalo.
Na pitanje o mogućim uzrocima nesreće koja se dogodila u subotu oko 3 sata, kada je došlo do iskliznuća teretnog vlaka, Jerneić je odgovorio kako ne želi špekulirati. Istaknuo je kako stručnim ljudima treba dati vremena da utvrde uzroke i dodao da je stručno povjerenstvo HŽ-a danas u Rijeci te da ispituje svjedoke.
Putnički promet tom dionicom (Rijeka-Škrljevo) bit će omogućen tek kad se pruga potpuno popravi, a do tada će se putnici do Škrljeva prevoziti autobusima, rekao je. Odbio je da je mogući uzrok te nesreće diverzija, a na pitanje o ugroženoj sigurnosti željezničkog prometa odgovorio je da je i dalje željeznica najsigurniji oblik kopnenog prijevoza.
Na mjestu nesreće još se uklanjaju dijelovi razbijenih vagona, popravljaju se kolosijeci i električna kontaktna mreža te se uklanja rasuti teret - koštano brašno. Metalni dijelovi kompozicije uklanjaju se uz pomoć riječke tvrtke "Metis", koja će preuzeti i organizaciju ekološkog čišćenja mjesta iskliznuća.
Jerneić je rekao da je u Rijeku stigao s članovima Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Matasićem i Tihomirom Lažetom u sklopu planiranog obilaska po jedne sekcije HŽ Infrastrukture svakog mjeseca, a cilj je pitati ljude na terenu o problemima u radu i zaštiti na radu te ih motivirati i poboljšati radno ozračje.
Po njegovim riječima, najviše primjedaba radnici imaju na nabavu zaštitne odjeće i obuće, a najavio je da će i taj problem biti uskoro riješen pokrenutim postupkom javne nabave.
