Kao oružje u ratu s bankarima ministar Lalovac iskoristio je brojeve. Poručuje im - recite gdje ste ulagali novac.
"Vrlo brzo će izaći financijski izvještaj. Jedna poslovna banka koja je otvorila jedan d.o.o. prebacila je loš portfelj u taj d.o.o. i oni su prikazali u 2014., a poslovna banka preko tog d.o.o.-a 4 milijarde kuna gubitaka. A mi ovdje govorimo o 200-300 milijuna kuna najugroženijih 60 tisuća hrvatskih građana", izjavio je ministar Lalovac.
Doznajemo da je ministar govorio o Hypo Alpe Adria banci. Četiri milijarde kuna gubitka prebacili su na tvrtku Habduko, te 774 milijuna kuna na Alpe Adria poslovodstvo.
Iz Hypo banke poručuju, da s ovom tvrtkom nisu upoznati, a da je transkacija na tvrtku Habduko bila u skladu sa zakonom.
"… i spomenuta transakcija izvršena je u skladu s temeljnim propisima Republike Hrvatske te je imala samo pozitivne učinke na bankarski sustav. Transakcija također ni na koji način ne utječe na prava klijenata", pravdaju se iz Hypa.
I prema podacima iz Fine gubitak za Habduko je 4 milijarde. Financijski analitičar HrvojeJapundžić objašnjava - uobičajena su u poslovnoj praksi nenaplativa potraživanja tvrtki s nula zaposlenika, ali s velikim kreditima nakon što su investitori s tržišta nekretnina osnivali ih zajedno s bankama.
"Kako znamo da je proteklih godina došlo do kontrakcija na tržištu nekretinina tako imamo veliki broj slučajeva takvih pravnih d.o.o. subjekata koji imaju svojim bilancama samo kredite, ali nemaju prihode jer nisu prodani stanovi", objašnjava Japundžić.
Zbog sumnjivih kredita Hypo je godinama prolazio aferu u Hrvatskoj i regiji. U Austriji je podignuta i optužnica, istražuju se moguće pronevjere i fiktivno poslovanje.
Neslužbeno iz hrvatske Hypo banke poručuju - sve ovo nema s tim nikakve veze. U Hrvatskoj narodnoj banci pak kažu - pojedinačni podaci o bankama poslovna su tajna. No, tvrde da redovito provjeravaju kvalitetu imovine banaka, pa tako i mogućnost otplate kredita.
"HNB kontinuirano nadzire kreditne portfelje banaka, te je tijekom prošle godine napravio pregled ključnih portfelja četiri najveće kreditne institucije u zemlji", kažu u HNB-u.
Prikrivenih 4 milijarde gubitka ministru Lalovcu čini se zasmetale su i zbog njegova inzistiranja na podjeli rizika između građana i banaka kad je riječ o kreditima u švicarcu ili otpisu duga.
U stvaranju slike o bogatim bankarima koji ne žele izići u susret prezaduženim građanima pomaže i podatak Novog lista da šefovsko mjesto u 5 najvećih banaka donosi i plaću s bonusima u prosjeku veću od milijun kuna na godinu. U Hrvatskoj je takvih oko 150.
A deset godina oni su ukupno primili gotovo 2 milijarde kuna bonusa.
