Svemirski teleskop Hubble fotografirao je jureći mlaz vrlo vrućega plina izbačen iz crne rupe iz središta galaksije. Mlaz potječe iz jezgre galaksije M 87 i nalikuje na svemirsku signalnu svjetlost koja se rasprostire milijarde milijardi kilometara. Sastoji se od mlaza elektrona i ostalih subatomskih čestica koje putuju brzinom vrlo bliskoj brzini svjetlosti.
Već je 1918. galaksija M 87 proglašena čudnovatom. Astronom H.D. Curtis je zabilježio Ťneobičnu ravnu zrakuť koja se proteže iz nje. Kada se je 1950-ih počela koristiti radioastronomija, njen je najsjajniji objekt promatranja na nebu bio Virgo A, a za kojega se je tek kasnije utvrdilo da je povezan sa M 87 i njenom zrakom.
Pretpostavlja se da zadivljujuća količina energije, koja je potrebna za izbacivanje mlaza, potječe iz vrlo masivne crne rupe, dvije milijarde puta veće mase od mase našega sunca. Mlaz potječe iz diska super-zagrijanog plina koji se vrtloži oko crne rupe, a koji je poput lijevka ispunjen snažnim magnetskim poljima koja se okreću. Svjetlost se, pak, proizvodi od elektrona koji se kreću kroz ta magnetska polja u procesu koji se naziva sinkrotrona radijacija.
Galaksija M 87 nalazi se na udaljenosti od 50 milijuna svjetlosnih godina što je predaleko za Hubblea da Ťraspoznať zasebne zvijezde. Desetine objekata koji nalikuju na zvijezde i koji kruže oko M 87 su zapravo grozdovi od koji se svaki sastoji od nekoliko stotina tisuća zvijezda.
