ZAGREB - Rezultat referenduma je, prema mišljenju analitičara, pokazao da je Hrvatska pretežno konzervativno orijentirano društvo, zaostalo u svjetskim trendovima koje se ustavnom zabranom izjednačavanja gay i straight brakova smjestilo bliže Balkanu nego Zapadnoj Europi, iako se Hrvatska svim silama trudila da izađe iz tog geografskog prostora.
"Hrvatska će ostati s Poljskom, Mađarskom, Bugarskom i Rumunjskom na istočnom krilu Europske unije. To po sebi nije tragično, ali cementira jedan odnos. Simbolički se pokazuje ta katolička, konzervativna narav hrvatskog društva i pokazuje da se, ono što smatramo liberalnom ili lijevo orijentiranom Hrvatskom, vrti negdje oko trećine stanovništva. Ništa se neće promijeniti osim što će simbolički pritisak biti veći, a to može značiti i više batina", rekao je Hini politički komentator ŽarkoPuhovski.
Ipak, smatra da će se s druge strane dogoditi i nešto izrazito povoljno za drugu stranu, a to je da se Vlada sada osjetila prozvanom izaći u javnost s punom verzijom Zakona o registriranom partnerstvu tako da će zakon biti povoljniji nego što bi bio prije poraza na referendumu.
"Referendum se", istaknuo je Puhovski, održao jer je "tvrdoglavi premijer odbio tražiti mišljenje Ustavnog suda jer ima mišljenje da je to institucija koju treba ukinuti. Zato nije htio da Ustavni sud ima ulogu u mogućem odbijanju tog pitanja i time je pomogao da do referenduma dođe."
Profesor na Fakultetu političkih znanosti ZoranKurelić ustvrdio je da se u javnosti zakuhala diskusija da se stvorio dojam da se 'svijet ruši', ali se pokazalo da nakon čitave diskusije dio građana nije ni znao za što glasa.
Istaknuvši da slab odaziv na referendum pokazuje do koje mjere je to pitanje nevažno, ocijenio je to porazom NGO scene (nevladinih udruga).
"Građani žele bolje živjeti i da zemlja izađe iz krize, a ovo im se čini kao prepucavanje koje odvlači političke elite od rješavanja onoga što oni drže fundamentalnim problemom", kazao je.
Kada donesemo zakon o registriranom partnerstvu, smatra Kurelić, bit ćemo jedinstven slučaj uz Mađarsku.
"Imat ćemo ustavnu zabranu izjednačavanja gay i straight brakova i Zakon o registriranom partnerstvu. Bit ćemo između Zapadne Europe i Balkana, ali bliže Balkanu. Smjestili smo se na ono mjesto gdje smo se derali da ne pripadamo. Mi smo tipična zemlja Zapadnog Balkana", ustvrdio je. Upozorio je kako će se ulaskom ove odredbe u Ustav, moći postaviti pitanje ustavnosti Zakona o registriranom partnerstvu.
Ozbiljnim problemom drži to što su i Hrvatski sabor i predsjednik i Ustavni sud dopustili da na referendum, koji je, ističe, dizajniran tako da bilo koja većina pobjeđuje, izađe pitanje koje uopće nije bilo provjereno u ustavnosti.
Mi smo još uvijek polukonsolidirana liberalna demokracija i tipična tranzicijska zemlja", ustvrdio je.
Pučku pravobraniteljicu LoruVidović iznenađuje mala izlaznost na referendum, ali je također ustvrdila da su građani ocijenili da im ovo pitanje uopće nije važno.
Pripadnici LGBT zajednice, ističe, neće moći u daljnjoj budućnosti ući u brak kao što to ne mogu ni sada.
No, prema najavama, ističe, određeni broj prava koja proizlaze iz braka će biti moguće uživati temeljem Zakona o registriranom partnerstvu. Vezano uz sam zakon, smatra da će se pokušati propitivati njegova ustavnost zbog definicije braka te upozorava da će se pokušati dokazivati da je on neustavan.
"Jednom, kada ćemo imati dovoljno kvalitetan Zakon o regostriranom partnerstvu, tada će pripadnici te manjine imati prava koja sada imaju heteroseksualne osobe i to jest novi korak naprijed u zaštiti njihovih prava", zaključila je Vidović.
Sociologinja BrankaGalić ocijenila je kako je ovakvim rezultatom referenduma Hrvatska pokazala koliko je zaostala u svjetskim trendovima, tradicionalna, pa i zatucana. "To što se u Istri i Primorsko-goranskoj županiji većina izjasnila protiv, pokazatelj je da su moderniji u svjetonazoru nego ostatak Hrvatske", rekla je Galić.
Izrazila je uvjerenje da će se taj trend neokonzervativizma nastaviti, baš kao i financijska sredstva iz istih izvora.
Galić smatra kako u bitnim političkim odlukama iz sjene vlada katolička crkva pa dodaje da se mogu očekivati i mogući referendumi o drugim pitanjima poput zabrane pobačaja, umjetne oplodnje i slično. No, dodala je, mislim da nema šanse da to prođe na taj način.
Ocijenila je da se nakon referenduma ništa neće promijeniti u načinu života ljudi, ali hoće u politici. Ističe važnost promjene zakona i Ustava odnosno zakonske procedure i dodaje kako se Zakon o referendumu trebao promijeniti ranije, pa do toga ne bi ni došlo.
"To je obeshrabrujuća slika Hrvatske za mlade generacije i mladi će sve više napuštati zemlju", ocijenila je Galić.
IvanKoprić smatra da unošenje definicije braka nije problematično jer smo to i do sada imali u zakonu, i sadržajno se ništa ne mijenja. Tko god bi partnerstvo istog spola želio nazvati brakom imao bi problem da to ustavom promijeni, rekao je, ali i dodao kako to zakonodavca ne priječi da regulira životne zajednice istog spola.
"Samo po sebi, nije se ništa strašno dogodilo, ali je činjenica da je to bio poligon za dokazivanje moći aktera koji se zasad još nisu sasvim do kraja otkrili. Čini mi se da je to nešto poput šibica i baruta, ne znamo što će iz toga proizaći", kaže Koprić.
On ocjenjuje da je to pokušaj da se politički sustav odvuče puno desnije, pa bi tako HDZ ostao u sredini, a SDP bio izguran ljevije, sasvim lijevo. Diskriminacija je, napominje, već bila najavljena u izjavama ljudi koji stoje iza ovog referenduma, da ne žele ništa drugo osim onoga što oni misle da je pravo. Sve to nije dobar put i sve nas vuče u zaostale koncepcije, zaključio je Koprić priznajući da mu je nakon rezultata referenduma "ostao grč u želucu".
Taj analitičar smatra da je izlaznost građana na referendum relativno mala. "Očekivao sam veću izlaznost i da će referendum pobuditi veću energiju birača budući da je skoro dvije trećine građana ostalo doma, oko 2,5 milijun ljudi, a to nije mali broj. Vjerojatno su očekivali da će odluka proći i bez njihovog angažmana", kaže Koprić.
Većina je, dakle, potvrdila svoj identitet, odnosno jednu odrednicu svog identiteta koju smatra važnom, no bilo bi dobro da na isti način ne potvrđuju i druge identitete, navodi on.
Što se tiče Istre i Primorsko-goranske županije tamo je situacija i civilizacijski i politički nešto drugačija nego u ostatku Hrvatske, i takvi rezultati ne iznanađuju jer su i čelnici IDS-a pozvali birače da glasaju protiv, a tako se izjasnio i SDP.
