Već nekoliko dana u Hrvatskoj traje potpuna kakofonija oko zahtjeva Tužiteljstva iz Bosne i Hercegovine da Hrvatska procesuira četrnaest zapovjednika iz vremena operacije Bljesak. Prvo su progovorili političari, onda su se oglasili prozvani generali i vojni zapovjednici, govorilo se o „optužnicama“ i „optužbama“, o mogućem progonu, a generali su najčešće govorili da niti ne znaju za što bi ih se moglo teretiti s obzirom da se cijela akcija odvijala na teritoriju Hrvatske, a ne BiH.
Iako nema sumnje da je u cijelom slučaju politički kontekst iznimno važan, ipak je važno saznati i što točno piše u dokumentu koji je BiH uputila Hrvatskoj, a koji se formalno zove „Zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja“. Premijer Andrej Plenković je najavio i razgovor s vojnim zapovjednicima koje se navodi u zamolnici, a državni tajnik iz Ministarstva pravosuđa, Josip Salapić, javno je i objavio da se još uvijek razmatra hoće li zamolnica biti upućena na adresu gdje joj je i mjesto, u DORH.
Naravno, postavlja se i pitanje hoće li premijer Plenković na razgovoru sa zapovjednicima njima otkriti sve ono što piše u zamolnici i pokazati im i dokumentaciju koju je poslalo Tužiteljstvo BiH, ili će razgovor biti samo – načelan.
Što zapravo piše u zamolnici?
Portal Istraga iz BiH dobio je na uvid cijeli dokument, i prema interpretaciji njihovog uredništva – radi se zapravo o manevru tužiteljice Gordane Tadić, koja je izabrana uz podršku HDZ-a, kojim se Tužiteljstvo pod njezinim vodstvom odriče prava za progon i prepušta ga hrvatskom DORH-u, koji će ga, ako uopće dospije do njega – smatraju u uredništvu Istrage, također odbiti. Objavljena je i uvodna stranica zamolnice gdje je navedeno da je Tužiteljstvo BIH formiralo predmet na osnovu izvještaja istražnih tijela iz Banje Luke, odnosno izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog dijela iz 2006. i 2007. godine, no nije objavljen sadržaj cijelog dokumenta.
„Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka.“, navedeno je u prvom odlomku Zamolnice, a tu je cjelokupni popis „prijavljenih osoba“: Miljevac Pavao, Mareković Marijan, Markač Mladen, Džanko Luka, Agotić Imra, Romić Renato, Basarac Ivan, Stipetić Petar, Vrbanac Vinko, Domazet-Lošo Davor, Verkaz Željko, Rudolf Lokner, Gavrić Vlado, te „izvjesni Gašljević, zapovjednika topništva pri izvođenju akcije Bljesak“.
Tužiteljstvo traži pravnu pomoć od Hrvatske na temelju Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima koji je potpisan 26. veljače 1996. godine u Splitu, a s obzirom da se tim Sporazumom utvrđuje da država moliteljica, u ovom slučaju BiH, „privremeno prekida mjere u vezi s gonjenjem za krivično djelo navedeno u molbi“, uredništvo portala Istraga zaključuje da to znači da Tužiteljstvo BiH više neće provoditi nikakvu istragu – nakon što je poslana zamolnica.
Osim zamolnice i prateća dokumentacija
Iako se iz javnih istupa državnog tajnika Ministarstva pravosuđa RH Josipa Salapića može zaključiti da je osim zamolnice poslana i kompleksnija dokumentacija, činjenica je da su i u samoj zamolnici navedeni navodni zločini za koje se tereti četrnaest zapovjednika, a koje nitko iz političkog vrha u Hrvatskoj ovih dana u svim istupima o zamolnici niti ne spominje. Uz pomoć uredništva Istraga i izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, Net.hr je dobio na uvid cjelovitu zamolnicu, te smo tako otkrili i nešto konkretnije o zločinima koji su se navodno zbili tijekom Bljeska, koje je evidentirao Centar javne bezbijednosti Banja Luka, te zatražio procesuiranje još 2006. i 2007. godine.
„Zbog postojanja osnova sumnje da su kršeći pravila međunarodnog prava suprotno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata iz 1949. godine i odredbama Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. avgusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I)član 76.stav 1.“, navedeno je u obrazloženju zašto se traži procesuiranje četrnaest zapovjednika iz akcije Bljesak.
Popis imena ubijenih i ranjenih
A potom je naveden i sažetak s konkretnim datumima i imenima žrtava. „Dana 01.02. i 06.05. 1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali su u granatiranju šireg područja teritorije Bosanska Gradiška kojom prilikom su ubijeni: Tadić Marija, rođena 15.09.1940., Perić Ljubica, rođena 06.05.1921. godine, Ratković Danijel, rođen 01.11.1977. godine, Aćimović Vidosav, rođen 16.07.1943. godine, Gojić Nemanja, rođen 08.12.1984. godine, Račić Nikolina, rođena 09.04.1978. godine, Kutić Mladen, rođen 1912. godine i Kutić Darinka, rođena 1918. godine, te ranjeni: Tadić Biljana, Desančić Nada, rođena 15.06.1943. godine. Kovačević Mile, rođen 11.03.1946. godine, Gojić Gordana, Popović Bogdan, rođen 26.10.1960. godine, Hoskić Sava i Galić Mira.“
Navodi se potom da su navedeni zapovjednici „dana 02.05.1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali u neselektivnom granatiranju civilnih objekata na području Kozarske Dubice kojom prilikom je smrtno stradao civil Vlaisavljević Lazar, dana 06.05. 1995. godine od artiljerijskog djelovanja sa područja RH stradao civil Mršić Miloš.“
A sve to navedeno se podvodi se i pod krivično djelo „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ Krivičnog zakona BiH.
Činjenica je, dakle, da je u zamolnici i pratećoj dokumentaciji stigao materijal kojim se nastoji dokazati da je zbog granatiranja HV-a u vrijeme akcije Bljesak poginulo deset civila, osoba pod imenom i prezimenom, a sudeći po datumima rođenja, bilo je i staraca i jedno dijete. Također, tu su podaci i o sedam ranjenih osoba.
Hrvatski politički vrh se, nesumnjivo, našao u vrlo delikatnoj situaciji kada važe hoće li zamolnicu uopće poslati u DORH ili neće. Neovisno o tome kako je kasno stigao materijal, navodi o žrtvama se nipošto ne mogu ignorirati, a u slučaju da je odluči politički odbaciti – ostaje „zauvijek“ nerasvijetljena epizoda o neselektivnom granatiranju.
