Godinama se govori da tinejdžeri u Hrvatskoj nisu dovoljno aktivni te da je debljina među djecom uobičajena, no slijedi jedan vrlo neohrabrujuć podatak: hrvatski tinejdžeri treći su po debljini u Europi. Od naših srednjoškolaca jedino su deblji mladi u Grčkoj i Portugalu.

No, to nije sve jer slijede još strašnije informacije i to iz znanstvenog članka koji je friško objavljen u renomiranom znanstvenom časopisu Sustainability. Kako prenosi Slobodna Dalmacija, izolacija zbog koronavirusa je malo utjecala na razinu tjelesne aktivnosti srednjoškolaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Što to znači? U karantenu su mnogi mladi ušli neaktivni, a tako su i izašli iz nje.

Ti podaci osobito se odnose na djevojke jer ispada da su tinejdžerice ostale u lošoj formi u kakvoj su bile i prije izolacije jer su iznimno fizički neaktivne. Kako će takav tromi način života utjecati na mlade Hrvate može se samo pretpostaviti, no niti jedan zaključak nije pozitivan.

Loše navike hrvatskih učenika: Pretili su, puše i piju, a najmanje vole školu

Što se mjerilo u istraživanju?

Ovo znanstveno istraživanje analiziralo je fizičke aktivnosti adolescenata na jugu Hrvatske tijekom pandemije kada su nametnuta pravila socijalnog distanciranja i karantene. U istraživanju su sudjelovali istaknuti stručnjaci Kineziološkog fakulteta u Splitu. Istraživanje objavljeno u časopisu Sustainability vrijedno je pohvale jer je to vjerojatno prvi znanstveni rad hrvatskih autora o temi pandemije. Istraživanje će se citira na citatnoj bazi Web of Science.

"Možda smo, s obzirom na aktualnost teme, mogli ići i u neki još bolji časopis, ali metodologija je kineziološka, nema laboratorijskih testova, nije financirano iz skupih projekata, zapravo, osim naših redovnih plaća - nije financirano uopće, pa smo izbjegli gađati pretjerano visoko da ne riskiramo previše. Ipak, izgleda da je ovo prvi znanstveni rad u Current Contentsu koji je Hrvatska objavila o temi u vezi s COVID-om 19 pa nas to stvarno veseli", rekao je za Slobodnu Dalmaciju Damir Sekulić, dekan Kineziologije u Splitu. Sekulić je ujedno jedan od petero znanstvenika koji su radili na tom projektu.

Kako prenosi Slobodna Dalmacija, riječ je o studiji koja se bavila analizom fizičke aktivnosti 388 tinejdžera, među kojima je 126 djevojaka, prosječne dobi od 16 godina. No, i drugo istraživanje je u tijeku i za njegove potrebe su oni "izmjereni" početkom školske godine, dakle u jesen 2019. Potom su uslijedila pravila socijalnog distanciranja preko web aplikacije. Na jesen su mladići u prosjeku bili visoki 1,83 metra te teški 73 kilograma, dok su djevojke u prosjeku visoke 1,70 metara i imaju 61 kilogram.

Zaključak je da je razina tjelesne aktivnosti značajnije pala kod mladića. Znanstvenici tumače da se razlog krije u tome što su se prije karantene bavili ekipnim ili organiziranim sportovima. No, djevojke su bile slabo tjelesno aktivne i prije izolacije.

Pretilost nije jedina opasnost smanjenih fizičkih aktivnosti

"Odmah nakon izbijanja epidemije u Kini, njihovi su znanstvenici u međunarodnoj suradnji izašli s predviđanjima o opasnosti koja se javlja kao jedna od posljedica izolacije, a to je rapidan pad tjelesne aktivnosti. Logično, to prati niz problema koji su inače povezani s tjelesnom neaktivnošću. Šira javnost to prepoznaje prvenstveno u porastu pretilosti, ali to nije ni blizu svih problema. Niska razina tjelesne aktivnosti faktor je rizika za razvoj hipertenzije, dijabetesa tipa II, kardiovaskularnih bolesti, psihičkih problema. Sve su to poznate javnozdravstvene činjenice. Izolirali smo faktore koji su kod analiziranih adolescenata djelovali kao zaštitni mehanizam i kod nekih spriječili da pad tjelesnog aktiviteta bude izraženiji.

"U prvom redu radi se o ukupnom fitnessu i “tjelesnoj pismenosti” koji su dobrim dijelom odgovorni što su neki adolescenti uspjeli ostati fizički aktivni usprkos situaciji u kojoj smo se svi skupa našli. To su mladi koji su i prije mjera izolacije bili dobrog fitness statusa i našli su načina za vježbanje i održavanje kondicije i tijekom 'lockdowna'", objašnjava dekan Sekulić za Slobodnu Dalmaciju.

Osim dekana splitske Kineziologije, u ovom istraživanju sudjelovali su još i doc. dr. sc. Mateo Blažević, doktorandica Kineziološkog fakulteta Barbara Galić, redovita profesorica istog fakulteta Nataša Zenić te docent mostarskog Sveučilišta dr. sc. Ivan Kvesić.