Težak materijalni položaj većine umirovljenika još je teži otkako cijene divljaju. Ni puzajući rast mirovina ne može ih pratiti. Minimalna mirovina u Hrvatskoj je nešto više od 400 eura, što je nedovoljno za normalan i dostojanstven život.
U srijedu se, u prilogu RTL-a Danas, zagrebački umirovljenik Dragan Šolaja potužio da mu, nakon što plati režijske troškove, od mirovine za (takozvani) život ostane 200 eura. Kada plati režije, ostane mu tek oko 200 eura mjesečno da s njima preživi do sljedećeg mjeseca, a tada opet - sve isto.
"Sve osnovne namirnice koje kupujem u dućanu otišle su gore u nebo. Neka vidi ovo Plenković, neka vidi Vlada", poručuje on.
POGLEDAJTE VIDEO: Sve veći broj starijih koji žive ispod linije siromaštva. Kako preživjeti s prosječnom hrvatskom mirovinom?
'Predlažemo resetiranje mirovinskog sustava'
Iz političke platforme Umirovljenici zajedno, koja okuplja osam umirovljeničkih stranaka, najavljuju skup, a možda i prosvjed 1. listopada, na Međunarodni dan starijih osoba. Koordinator te platforme, Lazar Grujić, kaže da je budućnost umirovljenika sve neizvjesnija i stoga je glavni zahtjev platforme Umirovljenici zajedno da minimalna mirovina izosi 615 eura. Traže i resetiranje mirovinskog sustava.
''Predlažemo resetiranje mirovinskog sustava tako da mirovina bude 75-80 posto od prosječne plaće ili da ljudi mogu odabrati izračun na temelju zadnjih deset godina radnog staža ili povezanih deset najboljih godina. A za one koji imaju mirovine ispod prosjeka, predlažemo da mirovina bude 615 eura. To ne znači da negiramo izračun mirovine temeljem uplaćenih doprinosa. Ako izračunom dobijete mirovinu u iznosu 300 ili 400 eura, onda je država ta koja bi trebala iz proračuna nadoknaditi razliku do 615 eura. To bi vrijedilo i za sadašnje i za buduće umirovljenike. Na taj način bi bila ispravljena nepravda i praktički ne bi imali ljude u zoni siromaštva'', kazao nam je Grujić.
Traže da se ispuni ono što je HDZ obećao
Tomu dodaje i zahtjev za ukidanjem penalizacije mirovina onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu.
''Ljudi su iz raznoraznih, lopovskih ili tajkunskih interesa, bili natjerani da odu na burzu rada ili u prijevremenu mirovinu pa sad imaju doživotnu penalizaciju', objašnjava Grujić.
On je uvjeren da ta dva ključna zahtjeva mogu biti ispunjena jer je i vladajući HDZ na istom tragu. ''Oni su to u svom izbornom programu obećali'', kaže.
No predizborna obećanja često se, od jednog do drugog izbornog ciklusa, recikliraju, a sljedeća godina je izborna pa će vladajuća stranka vjerojatno opet biti velikodušna s obećanjima umirovljenicima.
''Ne idealiziramo stvari. Postavljamo maksimum u zahtjevima, a onda je sve dalje stvar političkog razgovora'', ističe Grujić.
'Hrelja je izgubio na važnosti kada je došao Zekanović'
Pitali smo ga može li se očekivati da barem dio njihovih zahtjeva bude ispunjen prije sljedećih parlamentarnih izbora, budući da, osim nezavisnog zastupnika Silvana Hrelje, umirovljenici praktički nemaju svoga predstavnika u Saboru.
''Nije dovoljno imati parlamentarne zastupnike, nego ih morate imati u parlamentarnoj većini. A umirovljenici više nemaju niti političkog predstavnika u Saboru niti političku moć da utječu na mirovine. Hrelja je izgubio važnost kada se saborskoj većini pridružio Hrvoje Zekanović. Svjesni smo da s vladajućima moramo razgovarati, bila to vlada HDZ-a, SDP-a ili nekog trećeg. Mi ne napadamo ikoga, samo tražimo da vode brigu o umirovljenicima. A novca ima i od Vlade tražimo da ispuni ono što je obećala - rast mirovina na 50 do 60 posto prosjeka'', poručuje Grujić.
Za izlazak iz zone siromaštva - 615 eura mirovine
Od umirovljenka, kaže, očekuje da glasaju razumom, a ne srcem.
''Ljubav je za mlađe, a mi moramo slušati razum. Nismo žetončići, okupili smo se u interesu umirovljenika, ali ne da se suprotstavimo Vladi ili drugim strankama, nego da ukažemo na sve veće siromaštvo umirovljenika i ljudi treće životne dobi'', kaže nam Grujić.
S budućim vladama će razgovarati samo na temelju svojih političkih načela i prioriteta. A prioriteti su minimalna mirovina od 615 eura, ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina, trinaesta mirovina, božićnica, uskrsnica… Sve da bi umirovljenici izašli iz zone siromaštva.