Čak i da se u ovogodišnjoj turističkoj sezoni ostvari preko 70 posto fizičkih i financijskih rezultata iz rekordne i predpandemijske 2019. godine, ugostiteljski sektor u Hrvatskoj čekaju snažne srednjoročne posljedice krize izazvane pandemijom covida-19. Poslovni dnevnik piše kako su pad profitabilnosti i teška kadrovska kriza najveći izazovi s kojima se već suočavaju poduzetnici, a što će dovesti do pada razine investicija i pada dodane vrijednosti i kvalitete usluge.
Rezultat je to nevjerojatnog pada prihoda u prošloj godini i smanjenja broja radnika u turizmu, pokazala je financijska analiza ugostiteljskog sektora Hrvatske koju je provela konzultantska kuća 505 savjetovanje na temelju godišnjih izvješća objavljenih na Fini.
'Najjača kriza turizma u ovom stoljeću'
“Analiza pokazuje da se po financijskim efektima radi o najjačoj krizi turizma posljednjeg stoljeća. Osobito zabrinjavaju dva pokazatelja. Prvo je stopa smanjenja raspoložive zarade prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) od čak 86 posto u odnosu na tržišno normalnu 2019. godinu, što ugrožava investicijski potencijal turizma na srednji rok. Drugi alarmantan podatak je smanjenje broja zaposlenih u sektoru od 15 posto u samo jednoj godini, računajući i stalne i sezonske radnike, što je zabrinjavajuće zbog prelaska zaposlenih u druge sektore, čime se također na srednji rok dodatno otežavaju ionako složeni uvjeti privlačenja zaposlenih u turističku djelatnost”, kazala je autorica analize Sanja Čižmar.
Sektor smještaja i ugostiteljstva, izuzev obrtnika koji ne objavljuju izvješća na Fini, lani je ostvario 44 posto pada prihoda u odnosu na 2019. godinu, operativna dobit srozala se za 86 posto, odnosno za čak 89 posto u hotelskom biznisu, a troškovi rada pali su za prosječnih 12 posto, s tim da su najveći u segmentu smještaja (hoteli i kampovi) i iznose 14 posto. Pritom je segment smještaja prošao znatno lošije od kafića i restorana, u kojima je pad broja zaposlenih po satima rada na 5 posto, u odnosu na visokih 26 posto u hotelima i kampovima.
Mikro i mali poduzetnici pokazali se otpornijima
Čižmar ističe kako je pad neto profitne marže u djelatnosti smještaja iznosio 35 posto, a pritom su mikro i mali poduzetnici iskazali veći stupanj otpornosti na krizu u odnosu na srednje velike i velike poduzetnike. Mikro i mali poduzetnici u turizmu (bez obrtnika) generiraju čak 61 posto ukupnog prihoda turističkog sektora u Hrvatskoj te zapošljavaju 68 posto ukupnog prosječnog broja zaposlenih na bazi sati rada.
“Jednim dijelom je to uzrokovano izrazitom sezonskom koncentracijom turističke potražnje u 2020. godini. Naime, srednje veliki i veliki poduzetnici generalno imaju više izbalansirano poslovanje kroz godinu, a prošla je godina imala izrazito visoku sezonalnost zbog kretanja pandemije i mobilnosti stanovništva”, kazala je Čižmar za Poslovni dnevnik.
Plaće u turizmu u prosjeku pale za 9 posto
U normalnom tržišnom razdoblju turizam izravno i neizravno doprinosi 16,9 posto bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, izravno i neizravno zapošljava 23 posto svih radnika u zemlji, te stvara 11 posto ukupnih investicija pa će dramatičan negativni utjecaj krize imati dalekosežne posljedice, ne samo na zaposlenost, financijsku akumulativnu snagu sektora već i na investicijski potencijal, te poslovanje ostalih, vezanih segmenata gospodarstva.
Čižmar takošer ističe kako Hrvatskoj fokus u turizmu treba biti na očuvanju konkurentske sposobnosti na Mediteranu, a tu je pitanje radne snage ključno. Stoga treba aktivirati dodatne zajedničke i koordinirane aktivnosti svih dionika iz javnog i privatnog sektora na privlačenju zaposlenih u turizam. Tome, kaže, neće pomoći pad iznosa plaća od prosječnih 9 posto u turizmu, što je također posljedica pandemijske krize i negativno utječe na dugoročnu konkurentnost sektora u domeni ljudskih potencijala, ističe se u analizi.
