"Ovdje, nekoliko metara od mog prozora, bio bi zid...", opisuje kako bi izgledao pogled s njezina prozora iz stana na četvrtom katu zgrade u jednom od donjogradskih blokova usred Zagreba, pogled prema dvorištu, Evelina Turković, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, jedna od stanarki koja se sa susjedima upustila u borbu za očuvanje dostojanstvenog života u kompleksu zgrada, službeno bloka 124, koji omeđuju ulice Martićeva – Vojnovićeva - Brešćenskog – Bauerova. Unutar bloka je dvorište s mnogo zelenila, dijelom i zapušteno, te dvije dvorišne zgrade.
"Nitko, naravno, nema ništa protiv uređenja, pa i gradnje primjerenih objekata, primjerice, vrtića ili staračkog doma, ali izgradnja dviju zgrada s četiri nadzemne etaže i velikom podzemnom garažom za 50 vozila, donosi zagušenje cijelog ovog prostora, smanjuje pristup sunca i svjetla, nama koji živimo u okolnim zgradama potpuno srozava kvalitetu života, ali ne vjerujem da bi i ljudima koji bi kupili te nove stanove ovdje bilo ugodno.
Ne samo da bismo gledali jedni drugima u zidove i prozore, nego bi dolje kružili automobili, cijela ova ideja s dvorištima unutar blokova koja donose mir i prozračivanje i zelenilo bila bi uništena", govori u razgovoru za Net.hr Evelina Turković, predstavnica neformalne grupe stanara znakovitog naslova "Blok je naš!". Radi se o pokretu koji okuplja doista brojne Zagrepčanke i Zagrepčane – u prstenu zgrada s 15 ulaza živi oko tisuću stanara.
Arhitekt Žerjavić je planirao - park
Turković kaže da većina stanara nije ni u najcrnjim snovima mislila da bi dvorište između njihovih zgrada moglo biti poprište nove goleme izgradnje. Blok je projektirao pedesetih godina Milan Žerjavić, a prema izvornom Žerjavićevu planu iz 1957. godine u dvorištu je planiran – park, zelenilo, "pluća" za stanare koji s jedne strane gledaju na gradske ulice, a s druge strane, iz dvorišta, dobivaju mir i zelenilo. Parcela je do devedesetih bila u gradskom vlasništvu, no onda je promijenila nekoliko privatnih vlasnika, a danas je u vlasništvu tvrtke "Kamgrad". Predstavnici stanara kažu da su u ljeto 2021. prvi put načuli da se sprema nekakva gradnja, a onda su u studenome 2021. saznali da je investitor zatražio i lokacijsku dozvolu od Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo, a to je bio trenutak u kojem su i predstavnici stanara dobili pravo uvida u dokumentaciju.
Tada su se i prvi put suočili s idejnim projektom koji je potpisao arhitektonski studio 3LHD. Planirane su dvije zgrade u četiri nadzemne etaže - prizemlje, dva kata plus potkrovlje izvedeno s bačvastim svodom – koje je zapravo četvrta etaža, te garaža koja se proteže ispod cijele površine parcele. Prolaz za sva vozila, oko 50 automobila koji bi ulazili i izlazili iz garaže, za kamion gradske čistoće, hitne pomoći itd. – bio bi kroz kolni prolaz ispod zgrada u Martićevoj 22 i 24. Stanari su se tada suočili i s činjenicom da investitor planira svu komunalnu infrastrukturu za novogradnju, sve "cijevi", provesti kroz njihove podrume.
"A prema Žerjavićevu projektu naši podrumi su izgrađeni kao skloništa. Dakle, zamislite te zidove, i samo zamislite te radove koji bi se odvijali u podzemlju i nadzemlju ako će ovaj projekt doista proći. Naravno da je dio stanara, posebno starije dobi, iznimno uznemiren, i radovima i ishodom – ovo će biti pčelinjak, a ne mirni donjogradski blok", komentira Turković. Dodaje da je projekt vrlo vješto "nacrtan": na prvi pogled, ako se ne zadubite malo pomnije, ima tu i zelenila i drveća, planirani su i unutarnju vrtovi za pojedine stanove, no kada pogledate pomnije jasno vam je da bi to "drveće" zapravo raslo na gornjoj plohi garaže i da je nemoguće da u tim uvjetima doista izraste ozbiljno drveće.
Pogled u blok između Martićeve, Vojnovićeve, Brešćenskog i Bauerove ulice gdje se sprema izgradnja dviju četverokatnica i garaže za 50 vozila - istovremeno dok gradonačelnik najavljuje prometno rasterećenje Martićeve ulice
Predizborna obećanja Možemo
No, stanari su nakon suočavanja s planiranim radovima bili uvjereni da tada još nova vlast predvođena Tomislavom Tomaševićem neće dopustiti nešto tako što bi sigurno glatko prošlo u vrijeme Milana Bandića. Vjerovali su u Možemo koji je izrastao na buntu protiv Horvatinčićeve gradnje u Varšavskoj, a i podsjećaju na poruke iz predizbornog programa. Naime, u programu, pod Urbanizam i prostorno planiranje, doslovno je upisano da se planira voditi "pregovore s potencijalnim investitorima iz pozicija interesa grada, a ne isključivo investitora", da se planira "očuvanje i razvoj novih zelenih površina s ciljem stvaranja zelenih koridora i veće otpornosti grada na klimatske promjene", te "stroga kontrola pri izdavanju građevinskih dozvola, uz usklađen odnos između nove izgradnje i javnih servisa te prometne, vodovodne i kanalizacijske infrastrukture". Konačno, pratili su i borbu Možemo protiv izgradnje hotela u napuštenom kamenolomu u Puli, pa su bili uvjereni da će dobiti podršku u borbi protiv zagušenja gradnjom jednog donjogradskog bloka.
No, Gradski ured za obnovu, izgradnju i prostorno uređenje – koji još uvijek vodi Dinko Bilić, pročelnik još iz vremena Milana Bandića, glatko je izdao lokacijsku dozvolu 31. prosinca 2021. godine. "Gradski ured nije uvažio niti jednu našu primjedbu. Bio je to i šok i otrežnjenje. Shvatili smo da još uvijek vrijede stari standardi, da smo prepušteni sami sebi. Uključili smo odvjetnički ured i podnijeli žalbu", prisjeća se Evelina Turković čestitke koja im je stigla za Novu godinu 2022.
Žalba je pomno pripremana, upućena je Gradskom uredu, no automatizmom se žalbe razmatraju na višoj instanci, na razini Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Dana 28. lipnja je stigla odbijenica žalbe, s potpisom novog ministra Ivana Paladine. "Nakon lokacijske dozvole otvoren je put građevinskoj dozvoli, a nama preostaje još samo žalba na Upravnom sudu radi proceduralnih grešaka. No, to je sve skupa jedna velika tragedija i razočaranje za nas stanare. Nadali smo se da će nas gradska vlast 'zastupati pred investitorom', kako je lijepo napisano u predizbornom programu, ali do sada nismo dobili nikakvu podršku", kaže Evelina Turković.
Grad: Ovo je diskutabilna situacija
Iz Gradske uprave smo na konkretna pitanja o izdavanju lokacijske dozvole za Blok Martićeva dobili odgovor da "upravno tijelo prostorne planove provodi izdavanjem akata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola, a akti kojima se provode prostorni planovi izdaju se u upravnim postupcima koje javnopravno tijelo ne rješava po slobodnoj ocjeni, već na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih ovlasti." Ili, pojednostavljeno, da je sve po zakonu.
No, priznaju da je situacija "diskutabilna". "Generalni urbanistički plan i prateće procedure koje su dovele do ove diskutabilne situacije (kao i na brojnim drugim mjestima u gradu) ponukale su gradsku upravu da pokrene proces njegovih izmjena i dopuna. Kroz taj proces revidirat će se njegova urbana pravila, namjena i sve ostale odredbe za provođenje (koje uključuju i odredbu moguće obveze izrade urbanističkih planova uređenja za blokove poput ovog koji su garancija cjelovitih, a ne partikularnih prostornih rješenja)", navedeno je u odgovoru iz Gradske uprave, no nije nam odgovoreno na pitanje o nerazmjeru političke strasti između borbe da se spriječi izgradnja hotela u Puli i daljnja devastacija Zagreba po Bandićevu modelu.
"Oni sada tek najavljuju da će promijeniti GUP. To je procedura od nekoliko godina, a do tada je moguće da će i naše dvorište biti uništeno, ali i mnoga druga. Ovo nije borba samo za naš blok, nego i upozorenje svim građanima u Donjem Zagrebu da pogledaju što se sve može dogoditi i njima. Nadamo se da će gradska vlast sagledati širu sliku: s jedne strane najavljuju smanjenje prometa u Martićevoj, a u naše dvorište puštaju 50 novih automobila. Meni je to neshvatljivo. Čisti urbicid", kaže Evelina Turković.
Prosvjed stanara u čijem bloku se planira gradnja dviju zgrada i garaže
Limb između nereda i reda u dalekoj budućnosti
Sa stanarima bloka Martićeva u borbu se uključila i susjeda i stručnjakinja za urbani razvoj Marina Pavković koja smatra da je ovaj slučaj jedan od pokazatelja da je nova gradska vlast krenula – preoprezno. "Odabrali su hod po jajima i bacili samo jednu bombu – minirali mjeru roditelji odgojitelji. Od detonacije se i danas oporavljaju, pretrpjeli su lakše povrede, ali će ustrajati i na kraju osvojiti bunker. Tako sam očekivala da bude u svim ključnim područjima upravljanja ovim zapuštenim, klijentelističkim gradom, 20 godina kastriranim od svake urbanosti", kaže Pavković.
"Umjesto pelinom, krenulo se s kamilicom i započelo pripremati podloge za izradu Izmjena i dopuna GUP-a, te za izradu novog GUP-a jednog lijepog, ali dalekog dana. Paralelno se nije napravilo ništa da se zaustavi trenutno aktualna šteta u zagrebačkom prostoru. Ništa se nije poduzelo da se zaustavi gradnja u donjogradskim blokovima, kojom je Bandićeva administracija dopustila nekretninskom predatorstvu da nakrca blokovska dvorišta betonom i izmijeni im karakter namijenjen javnom interesu i deficitarnim potrebama bloka. I tako smo sad u limbu između zatečenog nereda i nekog dalekog budućeg reda", komentira Pavković.
Ona upozorava da GUP za ovo blokovsko dvorište ne propisuje niti izradu detaljnijeg prostornog plana kao što je Urbanistički plan uređenja. "U ovom slučaju se lokacijska dozvola, te potom građevna, izdaju na temelju GUP-a kao provedbenog dokumenta, što mu nikad nije smjela biti ni funkcija ni zadaća. Pa se tako na ovo blokovsko dvorište primjenjuju opća urbana pravila, opći parametri o udaljenosti od međe, o oslanjanju na postojeće građevine i čitav niz pratećih regula koje pogoduju projektu i investitoru, a štete okolnim stanarima", objašnjava Pavković zašto je moguće u blokovsko dvorište u ovom trenutku ugurati sve što investitor planira.
Marina Pavković, stručnjakinja za urbani razvoj: Ovako nešto ne bi bilo moguće u Novom Zagrebu jer je urbanistički zaštićen
U Novom Zagrebu, primjerice, na površini između zgrada u Dugavama, tako nešto ne bi bilo moguće zato jer su te površine urbanistički zaštićene. "Pa zašto bi onda zagrebački urbanizam bio majka Novom Zagrebu, a maćeha Donjem gradu?", postavlja problem Marina Pavković.
Ona smatra da bi na generalnoj gradskoj razini, s obzirom na izvanredne uvjete u kojima klimatske promjene i ekstremni valovi vrućine prisiljavaju na žurno djelovanje, grad treba staviti postojeći zastarjeli i štetni GUP izvan snage i zaustaviti sve procese koji mogu naškoditi životu ljudi na gradskom prostoru. "Trpanje blokovskih dvorišta novim betonom, novim ljudima i garažama duplo većim od potreba stanara, uključujući dizalice topline i svu silu tehnike koja zagrijava i hladi, izvjesno su procesi koji dodatno ugrožavaju kvalitetu života bloka", kaže Pavković.
'Grad je na potezu'
Također se zalaže da na razini donjogradskih blokova grad izvanrednom mjerom zaštiti sve donjogradske blokove obvezom izradom Urbanističkog plana uređenja i do tada zabrani svaku gradnju u blokovima gdje ona sada nije propisana. Konkretno, za Blok Martićeva, blok 124, ona nije propisana, a da jest – ovo što se planira graditi teško bi moglo proći.
Pavković također predlaže kao moguće rješenje – nuđenje investitoru zamjenskog zemljišta, na nekoj drugoj lokaciji, primjerice u Bloku Badel, Zagrepčanki, Gredelju ili slično, a da se u bloku Martićeva izgradi nešto od deficitarnog javnog sadržaja, dječji vrtić ili dom umirovljenika, ili i jedno i drugo.
Stanari su već više puta pisali gradonačelniku, a otvoren je i razgovor sa zamjenikom gradonačelnika koji je arhitekt po struci, Lukom Korlaetom. Kakva su očekivanja? "Grad je na potezu", kažu. Oni će ustrajati na pravnoj borbi, nadaju se da će obraniti svoj blok, ali naglašavaju – ovo je borba za cijeli Donji grad. Ako gradska vlast tek kreće u promjene GUP-a bez nekih interventnih mjera, cijela ideja Donjeg grada možda će biti uništena za sve buduće naraštaje.
Uputili smo upit i tvrtki Kamgrad, no nisu nam bili u mogućnosti odgovoriti do zaključenja teksta.
