KOLATERALNE ŽRTVE NEVREMENA / Poplave su im uništile sav prihod, a ozbiljne posljedice bismo svi mogli osjećati: 'Cijene ulja će rasti, to sam siguran'

Kako godine budu odmicale, zbog ekstremnih vremenskih uvjeta koje se ne ciklički nego iznenada pojavljuju, poljoprivredna proizvodnja biti će sve teža i neizvjesnija, pojašnjava profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić

22.7.2021.
6:54
Ivica Galovic, Jurica Galoic/PIXSELL

Nedavne obilne kiše i nevrijeme prouzročili su velike štete i u poljoprivredi. U Slavoniji su tako najviše nastradala polja kukuruza i suncokreta, no uništeni su i usjevi brojnih drugih kultura.

Poljoprivrednici su tako ponovo na koljenima, a čitav njihov trud doslovno je potopljen. Hoće li novonastala situacija utjecati na promjenu otkupnih cijena na tržištu? Prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagreb u razgovoru za Net.hr govori da cijene ovih kultura ne određuje domaće tržište već strano.

"Procjene su nezahvalne i mogu vrijediti danas, ali ne i sutra. I nisu to samo poplave jer se protiv njih možemo, ali tu je vjetar koji je usjeve 'polegao' i da nije bilo poplava štete bi na tom području bile značajne", kaže nam Grgić. Štete su značajne za Hrvatsku, ali goleme za pojedine proizvođače kojima je ako su u mono ili dvokulturi one uskratile cijeli ovogodišnji prihod, a troškovi proizvodnje su tu, nadodaje.

"Procjena je nezahvalna jer su mogućnosti ljetnih nepogoda, a ovaj put ekstremnih, još moguće i stradalo područje se može proširiti", kaže Ivo Grgić.

Porast će i cijena ulja

Logično bi bilo da se uz smanjenu proizvodnju dogodi proporcionalni porast otkupnih cijena, ali se to neće dogoditi, nadodaje. "Ili, i hoće, ali ne zbog nas jer na cijene ovih kultura ne određuje domaće nego proizvodnja u Njemačkoj i Francuskoj, ali i potražnja na globalnom tržištu, posebno onima brzo razvijajućim. Ali da će prerađivači i trgovci već sada ugraditi špekulativni porast u cijene na primjer ulja, u to sam siguran", smatra Grgić.

Profesora Grgića pitali smo i postoje li pri resornom ministarstvu kakvi mehanizmi koji bi poljoprivrednicima nadoknadili štetu. Kaže da su male izravne mogućnosti Ministarstva poljoprivrede da sada znatnije pomogle, a primjer su aktivnosti na Baniji gdje se vesele ako dođe nekoliko tona stočne hrane ili deset suprasnih nazimica.

"Veće mogućnosti su u preveniranju šteta i veselim se Zakonu o komasaciji na čijoj izradi i sam sudjelujem. Problem je da se na istom području učestalo pojavljuje višak vode, poplave, suše te se provedbom komasacije predviđa izgradnja kvalitetnih kanala, retencija i umjetnih jezera. I sama izgradnja hidromelioracijskih sustava te poglavito njihova održavanja bi pomogli", veli nam.

Na financijsku pomoć proizvođači neka ne računaju, nadodaje Grgić, a ako se i pojavi zbog proglašenja elementarne nepogode, ona je smiješno mala.

"Zato proizvođačima ostaju potpore kao neugroženi dio dohotka. Najmanje će stradati mešetari koji su na primjer u proizvodnji kukuruza zbog mase potpora, a koriste minimalne troškove proizvodnje. Koliko je takvih, nezahvalno je procjenjivati", nadodaje.

Veći problem su neizravne štete

Na pitanje postoji li kakva projekcija o financijskim štetama nakon ovoga, Grgić kaže da ih on nema, no ako bi kome trebalo, one se mogu lako izračunati.

"To bi morali imati u Ministarstvu poljoprivrede, ali sumnjam u to. To su izravne štete. Neizravne su nekoliko puta veće jer se one prelijevaju u vezane proizvodnje, na primjer u stočarsku proizvodnju. Sami stradali poljoprivrednici su u nezahvalnoj situaciji u planiranju poljoprivredne proizvodnje za sljedeću godinu", pojašnjava nam.

Što se tiče općenito kukuruza, Grgić kaže da ga Hrvatska ima previše s obzirom na potrebe. "Tome pogoduje relativno mala potražnja u stočarstvu koje je desetkovano, visoke svjetske cijene te sustav potpora koji i dalje 'gura' njegovu proizvodnju. Kukuruz nećemo uvoziti, ali ćemo ga manje izvesti", veli nam.

Poljoprivredna proizvodnja bit će sve teža

"Ove neprilike nikome ne pogoduju i svaka proizvodnja na otvorenom koja je u tijeku je ugrožena. To je povrtlarstvo, voćarstvo kao i vinogradarstvo", odgovara nam na pitanje hoće li ove vremenske neprilike utjecati na još koje poljoprivredne kulture.

"Kako godine budu odmicale, zbog ekstremnih vremenskih uvjeta koje se ne ciklički nego iznenada pojavljuju, poljoprivredna proizvodnja bit će sve teža i neizvjesnija. Problem hrane postaje sve više svjetski problem, često ucjenjivački alat država i multinacionalnih kompanija te sljedeća seoba naroda koju nećemo moći spriječiti biti će za zemljom i hranom. Ona je počela, ali, o tome nekom drugom prilikom", zaključuje prof. dr.sc. Ivo Grgić.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali

Yasenka Skinage Collagen Elegance 10.000 - 500 ml
199kn285kn
Uspješno smanjuje bore te nadoknađuje izgubljeni kolagen