Andrej (35) radi kao turistički vodič već sedam godina. Vodi turističke grupe po inozemstvu - specijalizirao se za skandinavske zemlje - ali i po Hrvatskoj. Prošao je cijelu Europu i dobar dio svijeta, a to malo slobodnog vremena što uhvati, rado provede ljetujući na hrvatskoj obali.
Koliko su cijene apartmana na našoj obali ovoga ljeta skočile, već nam je iz prve ruke otkrio Zagrepčanin koji je ove godine platio isti apartman 130 eura više nego lani. Stoga nas je iznenadilo da Andrej, s druge strane, bez problema uspije pronaći smještaj za dvije osobe po cijeni od 50 eura!
Na pitanje, kako mu to polazi za rukom, kaže da ne ljetuje u špici sezone, ali i da ima puno kontakata te uvijek uspije pronaći nešto last minute, malo se potrudi, spusti kriterije…
Komentirajući činjenicu da su cijene apartmana na našoj obali veće za otprike 30 posto veće nego lani, Andrej nam kaže da, objektivno, poskupljuje sve i svugdje. Navodi primjer Crne Gore, u kojoj je prije pandemije često boravio poslovno te da su cijene ove godine i kod njih porasle samo što je, pojašnjava, početna cijena tamo niža nego kod nas. A što se cijena u Hrvatskoj tiče…
'Realno, mi smo hit'
"Realno, mi smo hit", kaže Andrej. "Otvorena su nova tržišta - dolaze turisti iz dijelova svijeta iz kojih nisu prije dolazili, makar ne još u tolikom broju. Kad sam 2021. radio u Splitu, nama su tu sezonu, koja još nije bila dobra, iznijeli Francuzi, koji generalno nisu turisti koji su nama u prijašnjim godinama bili prioritet, a podbacili su Australci, Englezi, Amerikanci koji su ranije 'hranili' taj sektor turizma."
Sada su se, kaže Andrej, prijašnji gosti vratili, a pojavio se velik broj Indijaca i Francuza. Smatra da je rast cijena u turizmu posljedica različitih trendova.
Odlična destinacija
"Prvi je, afirmirao si se kao neka hit interesantna destinacija koja ima puno toga za ponuditi. Osim klasičnog ljetnog turizma, imamo jako puno kulturnih lokaliteta i to sve bolje iskorištavamo. Više UNESCO-vih lokaliteta od Hrvatske u Europi imaju samo Francuska, Španjolska, Italija i Grčka, što znači da smo u jako dobroj poziciji", kaže Andrej te naglašava da su cijene u tim zemljama i dalje niže nego kod nas.
Na naš komentar, da Hrvatima postaju sve zanimljivije podjednako lijepe, a cjenovno pristupačnije destinacije poput Bugarske i Rumunjske, kaže:
"Logično je da je cijena u Bugarskoj niža. Bugarska se nigdje u svijetu ne percipira kao turistička destinacija, izuzev Balkana. Njima gravitira dio turista slabije platežne moći, ali ako se uspoređujemo s Grčkom, Francuskom, Španjolskom, Italijom, s europskim Mediteranom, cijene kod nas i dalje nisu previsoke."
Širok spektar gostiju
Andrej ističe da su Hrvatskoj prava konkurencija Sjeverna Afrika i Istočni Mediteran, ali problem je percepcija sigurnosti u tim zemljama, što Hrvatsku stavlja u još bolju poziciju. I još si, dodaje Andrej, povrh toga popularan u Hollywoodu.
"Amerikanci koji mi dolaze na turu, njima je puno interesantniji podrum gdje je Deneris držala zmajeve u Game of Thrones, nego činjenica da su ti podrumi stari 1800 godina i da je to povijest koju oni kod sebe doma ne mogu vidjeti", kaže Andrej. "A onda, s druge strane, postoje gosti koje ne zanima Game of Thrones. Svakako imamo širi spektar gostiju sada nego što smo imali prije osam do deset godina", naglašava.
Odljev kvalitetnih radnika
Kao drugi razlog za rast cijena u turizmu navodi 'pauzu' koja je trajala zbog covida, a tijekom koje je ogroman broj kvalitetnih turističkih radnika napustio sektor turizma.
"Potražnja se u međuvremenu povećala, a dio ljudi otišao je u inozemstvo ili su otvorili svoje biznise pa sada postoji jedna velika rupa, ne samo u zanimanjima o kojima se stalno piše - kuhari, konobari, sobarice - već i među turističkim vodičima", kaže Andrej. Napominje da se kvalitatan kadar, koji je sve prošao i zna što ga čeka, više neće vratiti raditi po cijenama za koje je radio prije pandemije.
"Kada sam 2019. radio, dnevnica za vođenje turističkih grupa po inozemstvu je bila 80 do 100 eura. Sada je 120 eura ili više. Dnevnica za vodiče po Hrvatskoj je 80 eura, a prije korone bila je 350 do 400 kuna. Imamo rast cijena, 'know how' se jako dobro prodaje", kaže Andrej.
Omjer domaćih i stranih gostiju
Hoćemo li na svoju obalu ubuduće dolaziti samo raditi, ali ne i ljetovati' Prema podacima Ministarstva turizma, domaći gosti su u Hrvatskoj 2017. ostvarili 2 milijuna dolazaka, u usporedbi sa 16,5 milijuna dolazaka stranih gostiju. Godinu kasnije, Hrvati su ostvarili 2,2 milijuna dolazaka, stranci 17,5. U predpandemijskoj 2019. godini, domaći su zabilježili 2,4 milijuna dolazaka, a stranci 18,3.
Tijekom pandemijske 2020. i 2021. brojke su značajno pale: 1,66 milijuna dolazak domaćih, te 6,14 milijuna dolazaka stranih gostiju u 2020. godini te 2,33 milijuna domaćih i 11,47 milijuna stranih dolazaka.
Prošla godina vratila nas je na predpandemijske razine: rekordnih 2,63 dolaska domaćih gostiju i 16,37 dolazaka stranih gostiju. Početkom ove godine pak, domaći turisti ostvarikli su 16 posto više dolazaka i 7 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani.
Kako cijene rastu, za pretpostaviti je da će domaći gosti birati one manje atraktivne i cjenovno prihvatljivije termine boravka na hrvatskoj obali, dok će špicom sezone 'vladati' stranci koji si veće cijene mogu i priuštiti. Međutim, za Andreja, te cijene i dalje nisu skupe, usporede li se s Francuskom, Grčkom, Italijom, europskim Mediteranom.
'Nama je ljetovanje naše pravo'
Dodaje da naši ljudi 'još uvijek imaju socijalistički mentalitet, a živimo već trideset godina u kapitalizmu'.
"Imam osjećaj da je nama ljetovanje na hrvatskoj obali nešto što je 'naše pravo'", kaže Andrej. "To možda je točno, ali to nije problem ponude i potražnje na hrvatskoj obali, nego širi strukturni problem gdje si, realno, ljudi koji rade u većini sektora u Hrvatskoj ne mogu priuštiti nešto što je tržišna cijena na hrvatskoj obali, zato što ostatak države - izuzev Zagreba - ekonomski kaska", pojašnjava.
Problem je, zaključuje naš sugovornik, što mi financijski ovisimo o turizmu, a druge grane gospodarstva su zapuštene i uništene pa si ljudi ne mogu priuštiti ljetovanje.
"Ali", zaključuje, "ne možeš 'ubiti turizam' da bi svi mi mogli ići ljetovati."