Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Trojac za pogreb hrvatske brodogradnje

Država je odredila kupce za tri brodogradilišta, no upada u oko da sva trojica spadaju među poprilično dubiozne biznismene. Paradoksalno je da su ih takvima proglasili državni funkcionari, a upravo država ih kupoprodajom škverova bira za strateške partnere.

Brodograđevna djelatnost, najveća i najsloženija industrijska izvozna grana u Hrvatskoj, već je duži niz godina pritisnuta velikim gubicima pod nestručnim i korumpiranim, a stranačko-politički namještanim upravama.

Protivno svjetskim trendovima i rezonu ekonomske održivosti brodogradnje, nažalost, hrvatske su vlasti popustile Europskoj uniji te, u nesposobnosti temeljitog restrukturiranja, upustile u brzopletu privatizaciju sektora. U ovom trenutku, država je odredila kupce za tri brodogradilišta, no upada u oko da sva trojica spadaju među poprilično dubiozne biznismene. Paradoksalno je da su ih takvima proglasili državni funkcionari, a upravo država ih kupoprodajom škverova bira za strateške partnere, piše Igor Lasić za Deutsche Welle.

‘Neozbiljni Končar’, odjednom postao ozbiljan?

Danko Končar iskazuje zanimanje oko brodogradnje još od prvog premijerskog mandata Ive Sanadera. Do sadašnjih je pregovora s državom, više puta odustajao i vraćao se kao potencijalni kupac. U ožujku ove godine, ministar financija Slavko Linić rekao je za njega da je “neozbiljan i neodgovoran partner”, te je vlada prekrižila ime Danka Končara s popisa kandidata. No, prije nekoliko se dana Končar domogao, čini se, one opcije koja ga je po mnogim indicijama jedina zanimala. Brodotrogir bi se s nešto manje radnika preorijentirao na gradnju luksuznih jahti, a dio kapaciteta usmjerio bi se na turističku djelatnost. Nakon isteka kupoprodajne ugovorne obaveze prema radnicima i struci, veliko je pitanje što bi tamo ostalo od proizvodnje brodova.

Kraljevica je u međuvremenu ugašena, a riječki 3. maj se, prema vladinim najavama, prepušta na upravljanje Uljaniku. Naoko dobro rješenje ipak krije slabu točku: ne vjeruju svi da je pulski škver u stanju preuzeti takvo iskušenje, te u zadanom kratkom roku dovesti u red 3. maj, a bez teških posljedica za vlastito poslovno zdravlje. Tim prije što je u pripremi i kompleksna privatizacija samog Uljanika.

Mutni Škegro

Radništvo pulskog škvera honoriralo bi se u tom procesu mogućnošću otkupa dijela vlasništva, a zatim bi se u dokapitalizaciji priključili tzv. fondovi gospodarske suradnje, među kojima se ističe znani lik bivšeg političara Borislava Škegre (HDZ).

On je na čelu najpoznatijeg od tih fondova koji se, zapravo, bave rizičnim investicijskim bankarstvom i u Hrvatskoj funkcioniraju prema modelu koji upućuje na endemski parazitizam o javno-budžetskom trošku. Zbog raznih inkriminacija, međutim, Škegrinom je fondu lani privremeno bila oduzeta licenca, a šef državne agencije za nadzor financijskih usluga HANFA Ante Samodol je na TV-u pozvao i državnog odvjetnika da se pozabavi time.

Konačno, vlada kani prodati Brodosplit proizvođaču vijaka Tomislavu Debeljaku, bez obzira što je prošlog tjedna državno odvjetništvo protiv njega podiglo optužnicu zbog višestrukog malverzacijskog oštećivanja države za ukupnih preko tri milijuna kuna. Čačić je to pojasnio riječima kako pritom zloupotrijebljeno poduzeće nije ono isto koje će biti vezano s Brodosplitom, budući da Debeljak posjeduje više njih.

Partneri nikad nisu imali veze s brodogradnjom

Slučajevi uvaženih državnih partnera tako pokazuju da taj status nosi i beneficiju razmjerne zaštite od kaznenog progona ili makar ublažavanja istog. Manje je važno to što strateški partneri nisu nikad imali veze s delikatnim poslom kakav je brodogradnja, jer su nasušno potrebni državnim političarima u akciji umiljavanja Europskoj uniji.

“Trojac koji spominjete ne ispunjava niti elementarne kriterije da mu se povjeri hrvatska brodogradnja. Kad se prodaju ključne stvari, mora se napraviti temeljito pred-kvalificiranje potencijalnih kupaca. A ova trojica izgledaju kao da nagovještaju kraj naše brodogradnje”, kazao je Ljubo Jurčić za Deutsche Welle.

Povratak na Net.hr