Od 1. siječnja 2023. službena valuta u Hrvatskoj trebao bi biti euro. Taj je trenutak sve bliže, a građani su sve zabrinutiji zbog mogućih poskupljenja, ali i kredita.
Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupno zaduženje građana je premašilo 140 milijardi kuna. Oko 77 milijardi, odnosno 55 posto, otpada na kredite u kunama. Preko 63 milijarde kuna, odnosno 45 posto je zaduženja s valutnom klauzulom.
"Više od četiri petine gotovinskih kredita su kunski krediti, neki manji dio otpada na euro kredite. To su uglavnom krediti kraće ročnosti, pa ni razlika u kamatama ne dolazi toliko do izražaja", objašnjava za RTL Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
No, stambene kredite i dalje uzimamo u eurima. Nije ni čudo kad se cijene nekretnina izražavaju u toj valuti. Ipak i tu je vidljiv porast udjela kredita u domaćoj valuti.
"Jedan od važnih razloga zašto se povećava udjel kunskih kredita je smanjenje razlike u kamatnim stopama. Pa ako pogledate statistiku vidjet ćete da su stambeni kunski krediti u nekim mjesecima u prosjeku čak i jeftiniji od eurskih", tvrdi Šošić.
Stabilne kamate
Ipak, najbitniji faktor, bez obzira na valutu je kamatna stopa. "Danas ako netko treba uzeti kredit, mislim da je puno svrsishodnije i bolje fokusirati se na visinu kamatne stope koja se traži ako se uzima u kunama ili eurima i prema tome odlučiti u kojoj valuti uzeti kredit", objašnjava financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Krediti su sami po sebi rizični. Takvi će ostati i nakon ulaska u eurozonu. No, nema straha od rasta kamata.
"Jedna banka nudi samo kredite u kunama, jednostavno su odustali od kredita u eurima. Ono što je zanimljivo, ako govorimo o konverziji. Nebitno je u kojoj valuti imaju kredit, kako će se promijeniti njihova plaća, tako će se konvertirati i krediti u euro. Ne treba ništa čekati, kamatne stope nikad nisu bile niže na tržištu nego danas", tvrdi kreditni posrednik Hrvoje Travnikar.
Sad ili nikad
Tu situaciju bi mogla pokvariti inflacija. "Sad imamo inflaciju, ako ona kao takva ne bude privremena, nego se produži – naravno da postoji mogućnost da će kamatne stope i na euro se povisiti, i onda možda možemo doći u situaciju da u 2023. godini kada bude vrijeme konverzije kredita iz kuna u eure, da možda kamatne stope na europske kredite neće biti toliko niske kao što su sada", objašnjava Japunčić.
Stručnjaci ipak takav scenarij drže malo vjerojatnim. Savjetuju da pri uzimanju novih kredita klijenti vode računa o tome da im kamatna stopa bude - fiksna.
