Bankama nikad nije bilo bolje. Otkako je Europska središnja banka (ECB) krenula podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju - odnosno, obeshrabrila građane i poduzeća da se zadužuju i tako nastave podgrijavati inflaciju - porasle su i takozvane 'deposit facility' - stope po kojima poslovne banke mogu depozite na velike viškove likvidnosti držati kod središnjih banaka.
Smanjenih mogućnosti kada je u pitanju ugovaranje novih kredita, banke su objeručke prihvatile ovu priliku za sigurnu zaradu pa se tako procjenjuje da će samo Hrvatska narodna banka (HNB) poslovnim bankama u Hrvatskoj na temelju ovoga isplatiti oko 400 milijuna eura kamata.
Međutim, problem je što banke svoju izdašnu zaradu zasada nisu odlučile pretočiti u, primjerice, povećanje kamata na depozite svojih štediša, što ih je dovelo u središte rasprave na razini EU i Ujedinjenog Kraljevstva.
Sumnja na 'profiterstvo'?
Tako je u Ujedinjenom Kraljevstvu parlament zadužio regulatora (središnju banku te zemlje) da ispita situaciju i napravi analizu jer im je takva poslovna politika zamirisala na "profiterstvo", a potpredsjednik ECB-a, Luis de Guindos u lipnju je poručio poslovnim bankama da bi trebale podići kamatne stope na štednju odnosno, provesti potpunu transmisiju monetarne politike ECB-a, što uključuje i štednju.
Oglasila se i talijanska vlada Giorgie Meloni, koja je najavila oporezivanje kamatne marže stopom od 0,1 posto vrijednosti imovine banaka. I dok talijanski bankari pretpostavljaju kako će se porez odnositi samo na talijansko poslovanje, a ne na banke u vlasništvu UniCredita ili Intese - što su u Hrvatskoj Zaba i PBZ - hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb za N1 je izjavio da bi analizu analizu kamatnih marži banaka u Hrvatskoj trebao zatražiti Sabor, odnosno saborski Odbor za financije ili gospodarstvo, kad već ne reagira HNB kao regulator.
Novac iz Hrvatske u talijanski proračun?
„Vlada u Italiji sa 40 posto poreza gađa kamatnu maržu banaka koja je jako rasla, dakle razliku između aktivne i pasivne kamatne stope. Naime, kamate na kredite su rasle, a na depozite gotovo ništa, pa je talijanska vlada odlučila da banke moraju sudjelovati u raspodjeli te zarade s ostatkom društva. Zašto to Hrvatska ne napravi, gdje je ta razlika i veća nego u Italiji?“, kazao je Lovrinčević dodajući da će hrvatske banke dobit prebaciti u Italiju pa će taj novac otići u talijanski proračun dok u Hrvatskoj, čini se, "regulator nije u stanju prepoznati niti da ima problem".
Smatra da bi u Hrvatskoj trebala uslijediti koordinirana akcija nadležnih ljudi iz Vlade, odnosno Ministarstva financija i samog regulatora te da bi raspravu o ovoj temi što prije trebao pokrenuti i saborski odbor za financije ili gospodarstvo. Napomenuo je i da država i javna poduzeća u bankama imaju značajne depozite te zahvaljujući toj činjenici Vlada vjerojatno može utjecati na politiku banaka i mimo poreznih stopa.
Iz HNB-a su na novinarski upit poručili da "nemaju zakonsku ovlast određivati ili ograničavati depozitne kamatne stope banaka".
Banke koje posluju u Hrvatskoj su, istina, rast ECB-ovih ključnih kamatnih stopa najmanje prenijele na svoju poslovnu politiku, ali unatoč tome, posluju odlično. Izvještaji za prvi kvartal pokazuju značajan rast dobiti - podebljan visokim kamatama na depozite koje će im isplatiti HNB.
