U subotu je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama. Po prvi puta se, primjerice, zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikala, segwaya i sličnih sredstava koji su svrstani u posebnu i novu kategoriju vozila - osobno prijevozno sredstvo.
Među ostalim, novim Zakonom povećava se i iznos kazne za prekršaj neprilagođene brzine s 500 na 1.000 kuna uz objašnjenje da trenutna visina kazne vozače ne odvraća od činjenja prekršaja.
Komentirajući spomenute izmjene Zakona, prometni stručnjak Željko Marušić kazao nam je da su one uglavnom kozmetičke, ali ipak bolje od prvotnog prijedloga, no u konačnici lošije od dosadašnjeg zakona.
'Pomiješale se politika i struka, zakon radili ljudi bez prakse'
Osvrnuo se najprije na odredbe vezane uz novu kategoriju "osobnih prijevoznih sredstava", ponajprije električnih romobila oko čijeg je uvrštavanja u zakon bilo mnogo rasprave. Svi vozači električnih romobila i sličnih "osobnih prijevoznih sredstava" morat će u vožnji nositi kacigu i kretati se biciklističkom stazom, a gdje takvih staza nema, onda će morati polagano voziti nogostupom. Marušić te odredbe smatra apsurdnima.
"Kad ste čuli da je itko poginuo na nogostupu na romobilu s kacigom? Osim toga, kaciga smanjuje vidljivost i slušnu percepciju. U konačnici smanjuje i stabilnost jer povećava težište tijela. I ograničenje brzine romobila na brzinu hoda je apsurdno. Ako smijete voziti brzinom kojom hodate, onda ćete hodati, nećete voziti romobil. Ako vozače romobila demotivirate time da voze brzinom normalnog hoda, to pokazuje da su izmjene zakona radili ljudi koji ne znaju dinamiku vožnje. Romobil je nestabilan, ima visoko težište i male kotače.
Vozača na njemu drži žiroskopski moment, a ako sporo vozi, recimo 5 kilometara na sat, ne može održavati ravnotežu. Taj tko je to stavljao u Zakon ne zna kako stoje stvari u realnom prometu. Nisu se pozabavili ključnim stvarima, pomiješala se politika i struka. Rade se kozmetičke stvari, nitko neće zagrabiti kako treba", nizao je kritike Marušić.
'Ni pješaci ne bi smjeli koristiti slušalice'
Ipak, pohvalio je odredbu kojom se vozačima električnih romobila i drugih osobnih prijevoznih sredstava, ali i biciklistima zabranjuje korištenja slušalica tijekom vožnje.
"To je u redu, ali trebalo je unijeti u zakon da slušalice ne smiju nositi ni pješaci. Pješake se u zakonu nije ni dotaklo. Dakle, vozači ne smiju koristiti mobitel, a što je s pješacima koji idu preko prometnica i razgovaraju na mobitel? Pješak i kad prelazi cestu na pješačkom prelazu dok je zeleno svjetlo ne bi smio koristiti mobitel", smatra Marušić.
Po njegovom mišljenju, mobitel je danas druga najveća ugroza u prometu. "Prva ugroza je san - kad zaspite za upravljačem. Druga ugroza je mobitel, a alkohol i opojna sredstva tek su na trećem mjestu. Rizik mobitela je veći za pješake i tu bi odgovornost trebalo pojačati. Kazna za korištenje mobitela u prometu treba biti oduzimanje vozačke dozvole, a ne 300 kuna. Kazna za pješake koji koriste mobitele i slušalice na pješačkim prelazima trebala bi biti 300 kuna", napominje Marušić.
'Umjesto iznosa kazni treba povećati kažnjavanje'
On već odavno upozorava da je najveći problem sigurnost prometa u Hrvatskoj to što ne postoji izvjesnost kažnjavanja. U tom smislu je prokomentirao i povećanje iznosa kazne za prebrzu vožnju s 500 na 1000 kuna.
"To je bilo nepotrebno. Kazne u Hrvatskoj već su dovoljno velike i ta mjera nije dobra. Nije problem u visini iznosa kazne. Naše su kazne čak veće nego u Njemačkoj, a primanja su nam pet puta manja. Više vrijedi kazna od 300 kuna, ali da se svaki puta naplatii. Treba povećati kažnjavanje, a ne iznos kazni. Treba povećati izvjesnost kažnjavanja i staviti više nadzornih kamera. Tehnologija je danas toliko napredna i dostupna da u nju ne treba više puno ulagati kao ranije. Moramo nadzirati brzinu i razmak. Visokorazlučive kamere vide jeste li vezani, razgovarate li na mobitel i mjere razmak. Kod nas nitko ne kontrolira mjerenje razmaka. U Njemačkoj vam na svakom mostu i vijaduktu mjere razmak, a ako vozite preblizu drugom vozilu kazne su veće nego za prebrzu vožnju", kazao je.
Sve u svemu, Marušić drži da su izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kozmetičke. "Bit svega je da je mobitel veći problem u prometu nego alkohol i da kazne ne treba dirati", zaključio je.
