Ministarstvo kulture radi na novom Zakonu o medijima čija je radna verzija procurila u javnost i izazvala ogroman val nezadovoljstva.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je Prijedlog nacrta Zakona o medijima ocijenilo kao 'u cijelosti neprihvatljiv jer bi njegovo usvajanje značajno unazadilo medijske slobode te položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj'.
"Za HND je neprihvatljivo da nam je – 18 mjeseci nakon što je HND uputio svoje prijedloge na aktualni Zakon o medijima – Ministarstvo ponudilo dokument o kojem prethodno nije bilo riječi na sastanku radne skupine, niti je bilo ikakvih konzultacija, a kamoli usuglašavanja krovnog medijskog zakona. Dobili smo tekst u kojem ni temeljne definicije i pojmovi nisu u duhu osnaživanja slobode novinara, kao ni Ustavom zajamčene slobode medija.
Na ovaj tekst, koji je pritom i neujednačene kvalitete i razrade, bez jasnih mehanizama provedbe te povremeno kontradiktoran, imamo niz ozbiljnih primjedbi, ali ovdje želimo naglasiti ključne probleme koje otvara, s namjerom njihova ozakonjenja", naveo je HND u svom priopćenju.
Ministarstvo: To je radni tekst podložan promjenama
Za komentar smo zatražili i Ministarstvo kulture iz kojeg su nam naglasili kako nije u pitanju prijedlog zakona već da je u pitanju radni tekst na kojem se tek radi i na koji pravnici tek trebaju dati mišljenje:
"Vezano uz pojedine komentare koji su se pojavili u javnosti o izradi Zakona o medijima, obavještavamo Vas kako je Radnoj skupini za izradu Zakona o medijima na sastanku 5. srpnja prezentiran tek prijedlog teksta za raspravu u kojemu čak nisu niti numerirani članci. Stoga je potpuno neistinita teza da je Vlada Republike Hrvatske uputila bilo kakav zakon u javnu raspravu, kako se od jučer plasira u javnom prostoru.
Na sastanku Radne skupine jasno je istaknuto da je riječ o radnom tekstu, podložnom promjenama. Jednako tako ističemo kako je članovima Radne skupine u kojoj su predstavnici novinarskih strukovnih udruga, nakladnika i strukovnih udruga elektroničkih i tiskanih medija te akademske zajednice na sastanku jasno i nedvosmisleno istaknuto kako se od njih očekuju prijedlozi i komentari na tekst, sukladno kojima će se izraditi nacrt prijedlog Zakona o medijima koji će se uputiti u javnu raspravu", poručili iz Ministarstva te dodali da će svi komentari HND-a i članova radne skupine, zaprimljeni u srijedu, biti razmotreni te da će se krajem kolovoza sazvati sljedeći sastanak Radne skupine za izradu Zakona o medijima.
A evo što sve HND smatra spornim u novom Zakonu:
Sporni dijelovi nacrta zakona: Uvođenje cenzure
HND je posebno zabrinut zbog tendencije legalizacije cenzure kroz odredbe o objavi novinarskog priloga koja nakladniku daje pravo da svojevoljno i bez ikakva obrazloženja ne objavi novinarski prilog zanemarujući pritom osnovna načela novinarske profesije.
"Tu odredbu tumačimo kao uvođenje izravne cenzure i nezapamćeno zakonsko omogućavanje uplitanja nakladnika u uredničku neovisnost i novinarske slobode. Navedeni prijedlog je kršenje novinarskih sloboda čak i da piše kako umjesto nakladnika, urednik nije u obavezi objaviti novinarski prilog, bez objašnjenja. Vlada RH je otišla i dalje od toga – odlučila je fundamentalno mijenjati značenje riječi urednik i novinar, i to u najgorem mogućem smislu", navodi HND u svom priopćenju.
Podsjećaju kako su postojeća pravila o dužnostima i obavezama nakladnika, urednika i novinara, a posebno ona koja se odnose na novinarske slobode, definirana su u međunarodnim i domaćim dokumentima novinarske struke, poput Deklaracije Međunarodne federacije novinara i Kodeksa časti hrvatskih novinara.
"Uloga je države pritom da izglasa zakonodavstvo koje će jamčiti slobodu govora uz (opravdana) ograničenja, pazeći pritom kako se upliće u nadležnosti urednika i novinara", kaže HND dodajući da se se nacrtom zakona u potpunosti obesmišljava institut statuta medija, kojima su regulirani odnosi između nakladnika i redakcije, izbor glavnog urednika glasanjem svih novinara i urednika te uređivanje međusobnih odnosa, koji je država uvela kako bi upravo omogućila slobodno novinarstvo i to uvjetovala povlaštenim PDV-om za tiskane medije.
Poništavanje etičkih postulata novinarstva
Iz HND-a napominju da urednik ima pravo ne objaviti određeni medijski prilog, ali i obavezu objasniti novinaru razloge za tu odluku, a novinar u tom slučaju ima pravo potegnuti za drugim redakcijskim mehanizmima da dovede u pitanje takvu odluku (npr. redakcijsko vijeće).
"Novim prijedlogom prema kojem nakladnik nije u obavezi objaviti novinarski prilog poništavaju se temeljni etički i profesionalni postulati novinarstva koji strogo odjeljuju nakladnika od redakcije s jedne strane i reguliraju odnose urednika i novinara s druge. Vladinim novim prijedlogom nakladnik neće samo moći sukreirati svakodnevnu uređivačku politiku – što bi već bilo nedopustivo uplitanje u uredničku autonomiju – nego će imati pravo donošenja uređivačkih odluka bez ikakva obzira prema glavnom uredniku i uredništvu", upozorava HND.
"Prema većini ili svim redakcijskim statutima u Hrvatskoj, urednici se biraju većinom glasova svih novinara te novinari mogu tražiti njegov opoziv ako krši pravila novinarske profesije i pod sličnim uvjetima. Navedeni prijedlog da „nakladnik nije u obavezi objaviti novinarski prilog“ značio bi i da vlasnici medija postaju urednici na koje ni novinari nemaju nikakva utjecaja", dodaju te naglašavaju kako se obesmišljavanjem koncepta uredništva novinari i njihove slobode ostavljaju se na milost i nemilost medijskih vlasnika, a demokracija izlaže njihovim partikularnim interesima koji s novinarstvom nemaju veze.
"Nešto što je desetljećima postojalo kao akutni problem u hrvatskom (i svjetskom) novinarstvu – da nakladnici zbog političkih ili privatno-poslovnih razloga utječu na urednike s ciljem da preko njih cenzuriraju novinare koje zapošljavaju – sada je Republika Hrvatska odlučila riješiti tako da ozakoni cenzuru", napominje HND.
Otkrivanje izvora informacije
"Neprihvatljivom smatramo i obavezu novinara da uredniku otkrije izvor informacije. Dodatno, to nas posebno zabrinjava u svjetlu nedavne najave predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića kako će se kazneno goniti „curenje informacija“. Prema Kodeksu časti hrvatskih novinara, ali i univerzalnim novinarskim etičkim načelima, novinar ima pravo ne otkriti izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi odgovornost. Također, novinar ne smije zloupotrijebiti povjerenje uspostavljeno s izvorom informacije", upozorava HND.
Politički utjecaj
HND problematičnom smatra i odredbu prema kojoj novinar – ako mu nakladnik odbije objaviti novinarski prilog - prilog može objaviti na drugom mjestu ako to nije u suprotnosti s njegovim obavezama prema nakladniku.
"Ova odredba počiva na selektivnim temeljima. Većina novinara koji su zaposleni u medijskim kompanijama (posebno oni s ugovorima na neodređeno) u svome ugovoru ima uglavljenu obavezu ekskluziviteta, odnosno ne smiju pisati za druge medije. Zapravo, praksa je takva da se ova odredba o tome da novinar može objaviti prilog u drugom mediju ako ga nakladnik zabrani u svome, može odnositi pretežito na slobodne novinare, čime se na taj način dodatno iskorištava njihova prekarna i nesigurna pozicija na tržištu rada. Posebno je zabrinjavajuće što predlagač ove izmjene nije svjestan (ili jest, što je još gore) malignog utjecaja korporativnog oglašivačkog i političkog sektora na većinu medija. Njihov je utjecaj kapilaran, rasprostranio se na većinu ponajvećih medijskih korporacija u Hrvatskoj. To u prijevodu znači da nakladnici u pravilu žele cenzurirati i zabraniti tekstove koji štete njihovu profitu. Budući da najveći oglašivački i drugi pritisci dolaze od uvijek istih političkih i poslovnih pojedinaca, to će značiti da zabranjeni tekst u jednom mediju gotovo sigurno neće biti objavljen ni u drugom.
Pored toga, Republika Hrvatska zapravo nastoji ozakoniti poznatu maksimu koju redovno koriste korporativni urednici i njihovi vlasnici: ako ne želiš raditi na temi koju je gazda naručio, uvijek ima netko na tržištu tko hoće", kažu u HND-u navodeći da se novinarska etika i sloboda ovim prijedlogom zapravo izmještaju u domenu tržišne logike.
Posljedica ovog prijedloga je takva da većina tekstova/ priloga stalno zaposlenih novinara koji se ne svide nakladniku nikad nigdje neće biti objavljeni; stalno zaposleni novinari će biti cenzurirani; slobodni novinari će ostati i bez slobode izražavanja te mediji i njihovi vlasnici će dobiti priliku za uspostavljanje lančane prakse omasovljene cenzure u hrvatskom novinarstvu.
Sukob interesa
Problematičan je i model uspostave Vijeća za medije. Nacrt Zakona ponovo predlaže model izbora članova Vijeća prema kojem vladajuća većina ima diskrecijske ovlasti predlaganja i potvrđivanja kandidata u Hrvatskom saboru, što ugrožava neovisnost medijskog regulatora, koji ovakvim modelom izbora ostaje političko tijelo, smatraju u HND-u te podsjećaju da će Društvo još 2019. godine tijekom izmjena Zakona o elektroničkim medijima predlagalo transparentan izbor Vijeća za elektroničke medije, primjenjiv i na izbor budućeg Vijeća za medije.
"Predloženi sastav Vijeća medijskih stručnjaka je za HND je neprihvatljiv. U tom zamišljenom vijeću s golemim ovlastima (dodjele potpora, testovi javne vrijednosti…) dominirat će privatni profitni entiteti (najveći nakladnici tiskanih i elektroničkih medija, privatni pravni i medijski fakulteti), koji dobivaju čak četiri od pet mjesta, a novinari i medijski stručnjaci bit će posve marginalizirani", navodi HNB te zaključuje kako je uloga novinara potpuno podcijenjena, a novinarska struka svedena na jednog člana predloženog peteročlanog vijeća o kojem se, kaže prijedlog, dogovaraju reprezentativne novinarske udruge.
"HND se ne može oteti dojmu kako Ministarstvo kulture i medija time oživljava ideju „miksanja“ uistinu reprezentativnih predstavnika novinarske struke s ad hoc udrugama koje ne samo da ne čuvaju ugled i dostojanstvo novinarske profesije, nego ga na svaki način kaljaju. Budući da se predviđa kako će u ingerenciji Vijeća medijskih stručnjaka biti odlučivanje o dodjeli izravnih i neizravnih potpora medijima, takvo će Vijeće, napučeno osobama odabranima voljom zainteresiranih tržišnih aktera, dodjeljivati javni novac pretežito samima sebi, što je nevjerojatan primjer sukoba interesa", upozorava HND.
Registar novinara i fotoreportera
HND se dotaknuo i takozvanog 'upisnika' novinara i fotoreportera, kojem se oštro protivi.
"Smatramo da je ovdje riječ o pokušaju uspostave državne kontrole nad profesionalnim novinarima i novinarkama, koji bi morali ostati neovisni o svim centrima moći. Prijedlog zakona ne navodi s kojom se svrhom ovakav upisnik želi uvesti: uvodi li država licenciranje novinara, koje će kriterije ljudi morati zadovoljiti da bi bili profesionalni novinari i fotoreporteri, što će biti s onima koji rade u novinarstvu, a ne dobiju dozvolu za upis u upisnik novinara, koji su kriteriji za stjecanje profesionalnog statusa novinara – navode se „obrazovni i stručni kvalitativni i kvantitativni kriteriji“? Što, pak, znači obrazovni kriteriji? Znači li to da profesionalni novinar neće moći biti netko tko nije završio studij novinarstva? Podsjećamo da neki od najistaknutijih novinara u Hrvatskoj nisu završili studij novinarstva. Tko će određivati kvalitetu nečijeg rada pa u skladu s tim procjenjivati je li netko adekvatan za primanje u navedeni upisnik? I taj bi posao bio u nadležnosti Vijeća medijskih stručnjaka, onoga u kojem je samo jedan od pet članova predstavnik novinarske struke?", kaže HND.
HND podsjeća da se, prema zajedničkoj deklaraciji UN-ova specijalnog izvjestitelja za slobodu medija i izražavanja i predstavnika OSCE-a za slobodu medija iz 2004. godine, eksplicitno navodi kako novinare ne bi trebalo licencirati ili registrirati te ne bi smjelo biti zakonskih restrikcija o tome tko (ne) može biti novinar.
"Također, zanima nas koje obaveze države proizlaze iz uspostave upisnika? Ako se uspoređuje s registrom samostalnih umjetnika, hoće li freelancerima, na primjer, plaćati doprinose, nešto što slobodni novinari ionako trebaju dobivati, ali im je umjesto toga zadnjim promjenama u zdravstvenom sustavu zapravo ugroženo pravo na osnovno zdravstveno osiguranje? Država osnivanjem ovakvog upisnika zapravo ulazi u prostor arbitriranja o tome tko je novinar, a tko nije bez suvislog razloga, i taj je posao opet prepustila ljudima koji će u većinskom sastavu biti odabrani voljom poslodavaca i privatnih obrazovnih ustanova", navodi HND u svom priopćenju.
Prikriveno oglašavanje
HND je posebno zabrinut pokušajem države da se uplete u medijsku samoregulaciju kroz nametanje Vijeća medijskih stručnjaka, koje bi trebalo odlučivati i o sadržaju statuta medija – iako je riječ o aktu koji podrazumijeva dogovor nakladnika i redakcije medija.
"HND podsjeća da već desetljećima postoji Kodeks časti hrvatskih novinara, usklađen s međunarodnim profesionalnim načelima, koji je temeljni dokument, smjerokaz za novinarsku profesiju, dok vidimo da Ministarstvo u pripremi prijedloga zakona potpuno ignorira tu činjenicu. Ovim bi prijedlogom Vijeće zauzelo ulogu samoregulatora koji bi nametao medijske statute i time rušilo temelje uredničke i novinarske autonomije", navode.
"S posebnom zabrinutošću konstatiramo da je Ministarstvo potpuno izbjeglo definirati i sankcionirati prikriveno oglašavanje te izuzeti novinare od proizvodnje reklamnog i promotivnog sadržaja. Upozoravamo kako je riječ o gorućem problemu koji narušava dignitet novinarske struke i vjerodostojnost medija", napominju u HND-u.
Medijski pluralizam
HND sa žaljenjem zaključuje i kako je ovim zakonskim prijedlogom Republika Hrvatska odustala od obaveze podrške pokretanju novih medija, osobito lokalnih i neprofitnih te medija zajednice, čime je odustala i od poticanja medijskog pluralizma i raznovrsnosti medija.
"HND krajnje problematičnim smatra odredbu prema kojoj „nije dopušteno u medijima umanjivati povjerenje javnosti u ulogu sudova u demokratskom društvu“. O potporama i Fondu za poticanje pluralizma medija predlagač nije dao dovoljno informacija iako je riječ o raspodjeli javnog novca koja bi trebala osigurati pravedno javno financiranje medija lišeno sukoba interesa i političkog pritiska. S obzirom na prethodno navedeni problem odustanka od poticanja malih, neprofitnih i lokalnih medija, stječe se dojam da država prepušta polje izravnog i neizravnog subvencioniranja samo nejavnim partikularnim interesima, koji će neminovno ulaziti u sukobe interesa", upozorava HND.
Dajući s jedne strane potpore nekim komercijalnim medijima, odnosno financijsko subvencioniranje dostave proizvoda ili subvencioniranje pretplate za tisak i njegove web-inačice, država nije objasnila koji su benefiti za društvo, niti je za takve nakladnike predvidjela ikakve obaveze.
Postavlja se i pitanje zašto se radi razlika između elektroničkih publikacija s pretplatom koje su web-ekstenzija dnevnog tiska i onih koje to nisu (npr. Srednja.hr i Telegram). Na taj način zakonodavac nedopustivu i opasnu razliku i podjelu među hrvatskim medijima, odnosno izravno utječe na njihovu ekonomski poziciju na medijskom tržištu, kažu u HND-u.
"U poglavlju „Kriteriji za dodjelu direktnih potpora za pretplate ne elektroničke publikacije stoji „da ima svoju inačicu u opće-informativnom tisku koja se dijelom preklapa u svojem uredničkom oblikovanom sadržaju“. Ovo je diskriminatorski odnos prema portalima koji nemaju tiskanu inačicu i na neki način predstavlja lex specialis koji se odnosi samo na dio medija dok druge potpuno isključuje. Nejasno je i tko će točno utvrđivati javni interes za koji bi se dodjeljivale indirektne potpore, a da ne govorimo o tome da je proces prijave sveden na – najbrži prst", navodi HND dalje.
Porez na internetsko oglašavanje
"Također, u ovom prijedlogu stoji odredba da su „tijela državne uprave, agencije i javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužni najmanje 20 % godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u dnevnom i tjednom općeinformativnom tisku“, dok su prema Zakonu o elektroničkim medijima na lokalnim i regionalnim radijima i televizijama te ostalim portalima dužna utrošiti najmanje 15 % godišnjeg iznosa za promidžbu ili oglašavanje. Zašto?", pita se HND koji primjećuje i da je u namjeri uvođenja poreza na internetsko oglašavanje ostalo nejasno na koga se ono odnosi - na pružatelja digitalnih usluga (Google, Facebook) ili su posrijedi elektroničke publikacije?
"Ako je ovo drugo, riječ je o izravnom udaru na online-medije", zaključuje HND te također oštro odbacuje uvođenje dodatne državne kontrole nad strukovnim udrugama.
"Odredbe koje Agenciji za medije daju ovlasti da vodi očevidnik tih udruga, da određuje njihovu reprezentativnost, da propisuje strukturu članstva, da ocjenjuje „primjerenost“ načina njihova djelovanja i plan rada te – posebno – broj i popis članova (!), za HND su neprihvatljive. Ili država samoinicijativno želi uvesti komorski model za strukovne udruge ili se želi miješati u slobodno udruživanje građana. Iz toga iščitavamo namjeru države da neovisne profesionalne udruge stavi pod svoju kontrolu", dodaje HND.
Zaključno
HND zaključuje kako sve navedeno govori o tome da je Vladin prijedlog 'nezapamćeno državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje ionako krhke podjele između nakladnika, urednika i novinara, pokušaj uplitanja u samoregulaciju i slobodno udruživanje profesionalnih novinarki i novinara i arbitrarnog davanja prava na profesionalno bavljenje novinarstvom te izravni državni udar na pozitivna pravila koja definiraju novinarstvo u demokratskim državama više od stotinu godina.
"Posredno, dolazimo do toga da ovaj prijedlog ugrožava sve demokratske procese u društvu koje novinarstvo smatra važnom polugom u korekciji državne i privatne moći. I sve to bez dobro promišljene medijske politike, koja je jedini temelj na kojem se može graditi medijsko zakonodavstvo.
Hrvatsko novinarsko društvo traži stoga od Ministarstva kulture i medija odgovor u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 2. kolovoza 2023. Nakon toga ćemo vas obavijestiti o sljedećim koracima", zaključuje HND u svom priopćenju.
POGLEDAJTE VIDEO Tomašević o nevremenu u Zagrebu: 'Ovo je nazapamćeno!'
