Istovremeno bi to značilo da otprilike polovica pacijenata taj dan ne bi zapravo uspjela doći do svojeg liječnika. Korak je to o kojemu se govori kao o mogućnosti od jeseni, a kojim bi sami liječnici obiteljske medicine konačno presjekli nakon niza upozorenja i apela prema zdravstvenoj vlasti zbog opterećenosti ordinacija, javlja Večernji list.
"Mi bismo htjeli taj europski prosjek do 35 pacijenata dnevno i to je jedan od prijedloga. Stalno upozoravamo kako za pacijenta dnevno imamo svega tri do pet minuta i da ćemo početi raditi po propisima i za pacijenta imati 20 minuta.
Sada primaju i do 150 pacijenata
To je zadnje, kao štrajk, samo blaža vrsta. Nismo među sobom još napravili konsenzus, imamo raznih ideja i prijedloga", objašnjava dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Kada liječnik primarne zdravstvene zaštite ode na godišnji (ili bolovanje), zamjenjuje ga kolega kojemu je tada na leđima takozvana dvostruka ambulanta, odnosno i vlastiti i pacijenti odsutnog liječnika.
Zato je prosječni dnevni broj posjeta u redovnoj ambulanti 50-100, a u dvostrukoj i do 150 posjeta dnevno. Ako se ne poduzmu hitne mjere po ovoj točki, mogući broj neželjenih događaja mogao bi biti nezamisliv, a jedini krivac bit će onaj koji nema pravo odlučivanja, nego samo obavezu rada – liječnik, dio je iz priopćenja KOHOM-a.
Normativi za dežurstva
Istim pismom obiteljski liječnici traže od Ministarstva zdravlja izradu normativa za dežurstva, mjere osiguranja i pravilnika o stimulacijama. Ovo potonje prijedlog je koji je u lipnju upućen Ministarstvu, a prema kojem bi liječnici primarne zdravstvene zaštite mogli dobiti stimulativni dio plaće.
Riječ je o iznosu od 30 posto bruto plaće ako ispune nabrojene kriterije. U tom prijedlogu, nadalje, stoji i da liječnik koji radi zamjene zbog godišnjeg ili bolovanja ima pravo na stimulativni dio plaće. Sudeći prema otvorenom pismu, odgovor Ministarstva na taj prijedlog u KOHOM-u očito nisu dobili.
