Ako će presuda Trgovačkog suda u Zagrebu postati pravomoćna, Republika Hrvatska morat će tvrtki Interfinance, u vlasništvu poznatog hrvatskog brokera i konzultanta, Denisa Fudurića, isplatiti impresivnih 13,4 milijuna kuna sa zateznim kamatama – od 28. prosinca 2007. godine. Toliko dugo je, naime, tvrtka Interfinance bila blokirana u radu zbog odluke o trajnom oduzimanju dozvole za rad koju je potpisao tadašnji šef Hanfe, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Ante Samodol. Prema odluci Trgovačkog suda, tadašnji postupak Hanfe prema tvrtki Interfinance proglašen je nezakonitim.
Ukupan iznos koji bi Interfinance, zajedno s kamatama, mogla naplatiti od države doseže i do 30 milijuna kuna, ali ni to neće biti prava zadovoljština za tvrtku i njezina vlasnika za sve izgubljene poslove u proteklih 13 godina, za ono što se događalo u poslovnim krugovima, za sva zatvorena vrata, sumnje, omalovažavanje i sve ono što ide "u paketu" na hrvatskoj poslovnoj sceni kada te državna institucija proglasi sumnjivim, a onda slijedi 13 godina borbe na pravosudnoj sceni da bi se dokazala – nevinost.
Županijsko odvjetništvo je, doduše, podnijelo žalbu i još nije ništa gotovo, pa ni Denis Fudurić ne želi komentirati nepravomoćnu presudu, ali cjelokupni spis o dugogodišnjoj pravosudnoj bitci pruža jedinstven uvid u to kako je funkcioniralo tržište kapitala u Hrvatskoj i što je to sve prolazilo ispod radara, a da nitko nije reagirao.
Dugogodišnji sudski procesi i zanimljiva svjedočenja
Početkom 2007. godine Hanfa je oduzela dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima tvrtki Interfinance zbog sumnje da su manipulirali cijenama u slučaju trgovanja dionicama tvrtke Hidroelektra niskogradnja. Bila je to svojevrsna "opomena pred isključenje", a ne trajno oduzimanje dozvole. Taj rigorozan potez uslijedio je nakon što je Hanfa zaključila da im je tvrtka Interfinance lagala, a kasnije se pokazalo da se radilo o – tipfeleru, nehotičnoj omašci. Tvrtka koja je izrasla na trgovini vrijednosnim papirima, i Denis Fudurić osobno, osujećeni su tako u onome što su najbolje znali raditi. Fudurić podnosi tužbe, i dobiva presudu na Ustavnom sudu 2013. godine da su mu povrijeđena ustavna prava, a na Trgovačkom sudu dokazuje i konkretnu poslovnu štetu.
No, u svjedočenju Denisa Fudurića u sudskom procesu na Trgovačkom sudu može se pronaći i nevjerojatan opis funkcioniranja tadašnje Hanfe, kako su tadašnji djelatnici Hanfe osnivali privatne tvrtke koje su se, zapravo, bavile također trgovanjem vrijednosnih papira. Drugim riječima, malo su "kontrolirali", malo su vodili privatni posao. I nikome ništa.
"Djelatnik sektora nadzora Hanfe Dragan Sesar osnovao je društvo Vodoskok koje se bavilo faktoringom. Društvo je osnovano nakon donošenja Zakona o Hanfi koje Hanfi daje u nadležnost nadzor nad djelatnošću faktoringa i istovremeno zabranjuje djelatnicima Hanfe da imaju udjele ili dionice u društvima koja se bave djelatnošću koja je pod nadzorom Hanfe. Nakon nekog vremena Draga Sesar prenosi dio svojih poslovnih udjela na izvjesnog g. Rajića i Davora Meštrovića, svog kolegu iz kancelarije, također zaposlenika Sektora nadzora Hanfe. Vodoskok d.o.o.-u su rasli prihodi i najbitnija njihova djelatnost je bila otkup potraživanja i zatvaranje istih kroz poslove lančanih kompenzacija", izgovorio je, između ostalog, Denis Fudurić u svom svjedočenju na ročištu potkraj 2015. godine, gdje je, kao zastupnica Republike Hrvatske, sjedila i zamjenica državnog odvjetnika, Sabina Matijević. Pojednostavljeno rečeno, kao da netko iz HNB-a, iz nadzora bankarskog sustava, istovremeno ima svoju privatnu banku.
Privatni biznis iz sigurnog gnijezda nadzorne agencije?
Fudurić je smatrao, sudeći prema svjedočenju, da je on svojim poslovnim potezima zapravo stao na žulj ekipi koja je uspješno vodila privatan biznis iz sigurnog gnijezda državne nadzorne agencije. Sve je, kaže u iskazu, započelo sredinom 2006. kada je tvrtka Samoborka d.d. odlučila prodati svoj udio, svoje dionice u tvrtki Hidroelektra, preko njegove tvrtke Interfinance. Oni su prijavili planiranu transakciju Hanfi, u skladu s tadašnjim pravilnicima, i proveli je potom na Zagrebačkoj burzi. Fudurić je svjedočio da je dobio anonimno upozorenje da je time nanio veliku štetu Sesarovoj tvrtki Vodoskok "budući da je Samoborka d.d. kao prodavatelj dionica Hidroelektre trebala dobiti veliku količinu gotovog novca, te više ne bi sudjelovala u lančanim kompenzacijama društva Vodoskok." Službena osoba u Hanfi koja je tada nadzirala transakcije s dionicama Hidroelektre bio je upravo Dragan Sesar.
Fudurić je svjedočio da je on još tada, 2006., skupio svu dokumentaciju o vlasništvu nad tvrtkom Vodoskok, te primjerke kompenzacijskih lista, te je svu tu dokumentaciju dostavio Hanfi, kao dokaz da njihovi djelatnici krše Zakon o Hanfi, te da su u neposrednom sukobu interesa. No, šef Hanfe, Ante Samodol, nije raspetljao slučaj Vodoskok, a za Interfinance, svjedoči Fudurić pred sudom, započinju ozbiljni problemi.
"Hanfa poništava transakciju dionicama Hidroelektre, usprkos protivljenju društva Samoborka d.d. koja je bila naš nalogodavac i njihovoj pisanoj izjavi da je transakcija provedena isključivo na način na koji su nam oni naložili. Nakon poništenja predmetne transakcije Hanfa donosi rješenje o uvjetnom oduzimanju licencije za rad društvu Interfinance jer da sam manipulirao cijenama dionicama Hidroelektre te su podnijeli i prekršajnu prijavu zbog istog", svjedočio je Fudurić, a sudeći prema presudi, sud je uvažio njegovo svjedočenje. Ali što je s navodima o sukobu interesa u Hanfi i navodnom kombiniranju kontrole i biznisa ekipe iz Vodoskoka?
09.06.2011., Zagreb - U Gospodarskoj komori predstavljena je Varsavska burza, Ante Samodol . Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Osnivač tvrtke Vodoskok i dalje radi u Hanfi
Tvrtka Vodoskok d.d. u međuvremenu je izrasla u regionalno utjecajnu tvrtku, posluje na nekoliko adresa u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji i na Kosovu, a predstavlja se kao "vodeći distributer instalacijskih materijala za izgradnju infrastrukturnih objekata". Osnovani su 2003., a ne izdvajaju posebno svoju fazu bavljenja faktoringom i transakcijama na tržištu kapitala, no u povijesnom izvatku iz Sudskog registra jasno se vidi da je osnivač tvrtke bio Dragan Sesar, isti Dragan Sesar koji je radio i još uvijek radi – u Hanfi. Iz povijesti tvrtke također se može vidjeti da je u siječnju 2006. Dragan Sesar svoj osnivački udio većim dijelom prenio na Zdravka Rajiča i Meštrovića, ali je i on osobno zadržao 10 posto. Također se može naći podatak da je tvrtka doregistrirana u siječnju 2006. za posao faktoringa.
Dakle, nakon što je donesen Zakon o Hanfi, 28. studenoga 2005. koji utvrđuje da je za nadzor faktoringa nadležna Hanfa, dvojica zaposlenika Hanfe (Sesar i Meštrović) lepezu poslova svoje privatne tvrtke nadograđuju i – faktoringom. Također još postoje i kompenzacijske liste iz kojih se vidi da je taj isti Vodoskok radio za Samoborku, da je "vrtio" zaradu i 26. listopada 2006., a Fudurićevoj tvrtki Interfinance je licencija uvjetno oduzeta upravo zbog transakcije napravljene 26. listopada 2006. Danas Dragan Sesar nije više u Vodoskoku, radi samo u Hanfi, ali je njegov partner iz tog vremena, Davor Meštrović, direktor tvrtke koja je razgranala posao u međuvremenu.
A što kažu o svemu tome u Hanfi, koju danas vodi Ante Žigman? Potvrđuju da je Dragan Sesar neprekidno zaposlen u Hanfi, od 1. siječnja 2006., odnosno od 1. srpnja 1999. u Hanfinom predniku, Komisiji za vrijednosne papire. Sesar danas radi na mjestu supervizora specijalista u Sektoru za superviziju tržišta kapitala. Za Zdravka Rajiča kažu da nikada nije bio zaposlenik Hanfe, ali za Davora Meštrovića potvrđuju da je bio zaposlen u Komisiji za vrijednosne papire, da je 1. siječnja 2006. njegov ugovor o radu prenesen u Hanfu, no, kažu da je on još od 2005. koristio "dopust radi njege djeteta koji je trajao neprekidno sve vrijeme njegova radnog odnosa u Hanfi, uz iznimku jednog dana bolovanja", da, dakle, "nije bio raspoređen na radno mjesto u Hanfi niti je stvarno obavljao ikakve poslove." Meštrović je radni odnos prekinuo 18. listopada. Drugim riječima, Sesar i Meštrović, te daleke 2006., istodobno su bili zaposleni u Hanfi i vodili privatnu tvrtku (Sesar doduše tada već u manjem obimu) koja se bavila faktoringom koji je Hanfa trebala nadzirati.
Hanfa: Nije bilo sukoba interesa
S obzirom na to da je Fudurić to prijavio Hanfi 2007., je li ona istražila taj slučaj? "Prema dostupnim internim evidencijama Hanfe, 2007. u Hanfi je bio otvoren predmet i pokrenut postupak povodom predstavke gospodina Denisa Fudurića, pri čemu nije utvrđeno da bi postojao sukob interesa kod zaposlenika Hanfe", odgovoreno nam je na upit. Zanimalo nas je također, je li DORH, ako ne ranije, onda nakon svjedočenja kojem je nazočila zamjenica državnog odvjetnika, 2015., otvorio ikakvu istragu o tom slučaju. Ali do zaključenja teksta DORH nam uopće nije odgovorio na upit.
Davor Meštrović nam se također nije htio oglasiti, niti nakon upita mailom, ni na telefonske pozive. Ekonomist Ante Samodol, koji danas nema nikakvog doticaja s Hanfom, radi kao predavač na Visokoj poslovnoj školi Libertas, za Net.hr pojašnjava da je 2006., kada je došao u Hanfu, tamo zatekao Dragana Sesara, Josipa Prgometa i Dubravku Radovanić, a Davor Meštrović nije dolazio na posao jer je bio "na nekom bolovanju". Prgomet je ubrzo napustio sektor, a ostali su Radovanić i Sesar, no, naglašava Samodol, u novoj organizaciji rada oni nisu bili rukovoditelji.
Samodol: Fudurić želi okrenuti pilu naopako
"Fudurić svjesno i namjerno, to mu je naravno u interesu i cilj, ističe samo činjenicu da je Sesar imao udjel u tom društvu Vodoskok i da je bio u sukobu interesa. Baš na njegovo upozorenje, proveli smo interni nadzor i utvrdili, koliko se sjećam da krajem 2006. Sesar nije imao udjel u tom društvu, barem formalno, ali i utvrdili da to društvo nikada nije radilo faktoring poslove", kaže za Net.hr danas Ante Samodol. Kaže, također, da on osobno nije ni u kakvim odnosima sa Sesarom. "Za vrijeme rada u Hanfi imali samo službeni odnos (u vertikali su još postojali voditelj i direktor), a nakon mojeg odlaska iz Hanfe nemamo nikakav kontakt. Uostalom, ako je Fudurić imao drugačija saznanja, zašto nije kazneno prijavio Sesara i ostale pa u redovnom postupku dokazao njegovu kriminalnu aktivnost. Olakšao bi svima posao, ali nije", komentira Samodol.
Samodol također spominje i druge postupke u kojima se Denis Fudurić "sudarao sa zakonom", te smatra da u slučaju Vodoskok Fudurić želi "okrenuti pilu naopako". Što se tiče nepravomoćne presude Trgovačkog suda, upravo zbog nepravomoćnosti je ne želi komentirati, no smatra da je bivši član uprave Hanfe koji je procesno rukovodio sudskim postupcima protiv Fudurića i tvrtke Interfinance "na sudu bezrazložno izmijenio svoj stav u pogledu postupanja Hanfe", te da je isto tako svjedočila bivša zaposlenica, Samodol poručuje da će "s posebnom pozornošću pomoći nadležnima u razobličavanju njihovih iskaza".
No, niti Samodol zapravo ne demantira činjenicu da su zaposlenici Hanfe, Sesar i Meštrović imali tvrtku koja je bila registrirana za faktoring, istovremeno dok je Hanfa nadzirala faktoring. Doduše, minorizira Sesarov udio i tvrdi da se nisu bavili faktoringom, iako se za to mogu naći dokazi.
Fudurić: Mali bogovi su krojili sudbinu...
Na upit mogu li zaposlenici istodobno imati privatne tvrtke u kojima se bave faktoringom ili nekim drugim oblikom poslovanja s tržišta kapitala, iz današnje Hanfe odgovaraju: "Prema Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Statutu Hanfe i Kodeksu ponašanja zaposlenika Hanfe, zaposleni u Hanfi ne smiju imati dionice ili vlasničke udjele u društvima za osiguranje, pravnim osobama koje se bave posredovanjem u osiguranju, društvima za upravljanje investicijskim fondovima, društvima za upravljanje mirovinskim fondovima, mirovinskim osiguravajućim društvima, brokerskim društvima i ovlaštenim društvima, pravnim osobama koje se bave poslovima leasinga i faktoringa kao i s njima povezanim osobama. Također su sva stjecanja financijskih instrumenata na temelju Zakona o tržištu kapitala dužna prijaviti Agenciji. Kršenja ovih odredbi smatraju se teškom povredom radnog odnosa iz kojih proizlaze i najveće sankcije."
Denis Fudurić, dok čeka finalni pravorijek u svom slučaju, kaže da ne može detaljnije govoriti o toj epizodi iz povijesti koju je on, sudeći prema svjedočenju na sudu, smatrao uzrokom Hanfinog "napada" na njegovo poslovanje. "To što se zbivalo te 2006., 2007. puno govori o uvjetima na hrvatskoj poslovnoj sceni, ali i o tome da nisu postojali kvalitetni kontrolni mehanizmi. Mogli su se pojaviti mali bogovi koji su krojili sudbinu drugima bez ikakvih posljedica. Važno je ukazati na ovakve slučajeve, da se ne bi mogli ponavljati i danas", kratko je komentirao Denis Fudurić za Net.hr.
