Prvi put, u Hrvatskoj u srijedu je u 8 sati počeo upis državnih obveznica namijenjenih građanima, tzv. narodnih obveznica, minimalni ulog je 500 eura, a minimalna kamatna stopa koja će se obračunavati je 3,25 posto godišnje.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da kamata koju je država najavila u izdanju narodne obveznice ne odstupa od trenutnih prinosa koji se plaćaju na zaduženja slične ročnosti.
"Kako to da je država darežljiva prema građanima, i da ih časti, a nije darežljiva prema bankama kojima plaća istu kamatu. Nitko se ne treba uzrujavati zbog državnih interesa kad je visina kamate u pitanju, ali u bankama se očito uzrujavaju jer će prihod umjesto njima, otići građanima. Je li to možda razlog što se kamata odjednom proglašava visokom", pita se Lovrinčević. Dodaje i da izdanje narodne obveznice od milijardu eura neće izazvati nikakve poremećaje na tržištu jer je riječ tek od 2,5 posto raspoložive ukupne svote raspoloživog novca, navodi za Novi list.
Očekuje li se navala na obveznice?
Financijski analitičar Hrvoje Japunčić komentirao je za N1 očekuje li navalu na narodne obveznice.
“Što se tiče interesa, ako gledamo čisto matematički, s polazišta ekonomski logike, ne vidim razloga. Kretanja inflacijskih stopa i prinosa u ovoj godini nadmašuju mogući prinos koji će biti na samom dužničkom papiru. S druge strane, ja ću osobno reći da smatram da ćemo iduće godine u Hrvatskoj i na razini EU-a biti svjedoci daljnjeg snižavanja inflacijskih pritisaka. U konačnici, tko se stvarno odluči da upiše vrijednosni papir i drži ga dvije godine, moguće da mu matematika omogući da ostvari efektivno neki mali prinos ili manji gubitak”, rekao je Japunčić.
Mnogi se pitaju zašto država uvodi narodne obveznice baš u ovom trenutku.
Građani će dobiti potvrdu u elektroničkom zapisu
“U Jugoslaviji su postojala slična izdanja, ona su bila usmjerena na određene infrastrukturne projekte. U ovom slučaju, po onome što je iskomunicirano je da će sredstva biti upotrijebljena za potrebe refinanciranja. To je papir kojim se plaćaju dospijeća obveza koje su pred nekoliko godina napravljene od Republike. Što apsolutno ne znači da možda za nekoliko mjeseci nećemo biti svjedoci da se RH odluči na izdanje novog papira koji će biti usmjeren ka investicijama, na primjer u pogledu zelene tranzicije. Neke EU članice su to već počele prikupljati na razini države”, komentirao je Japunčić.
Radi se o nematerijaliziranom “papiru”, što znači da će građani dobiti potvrdu u elektroničkom zapisu.
“I tamo negdje početkom ožujka, kada papir bude uvršten na Zagrebačku burzu, svi koji su se upisali i dobili elektronički zapis, u slučaju da imaju potrebe za tim sredstvima, moći će dati nalog brokeru da proda te obveznice. Vjerujem da će postojati likvidnost tog papira na Zagrebačkoj burzi i u ukupnom upisu vjerujem da će biti određen postotak institucionalnih investitora”, kaže.
Oglasio se i ministar Marko Primorac.
"Upis obveznica je prilično jednostavan. Građanin koji je klijent banke dođe u poslovnicu s osobnom iskaznicom i kaže koliko želi upisati obveznica. Dobit će detalje o računu na koji je potrebno izvršiti uplatu i obveznice upiše. Za one koji nisu klijenti banke, taj proces je nešto kompliciraniji, ali ne toliko kompliciran da bi predstavljao neku administrativnu barijeru. Potrebno je dati osnovne informacije, ime, prezime i nekoliko osnovnih detalja. Koje informacije će službenici banke očekivati od građana koji budu upisivali obveznice građani mogu pogledati unaprijed. Na internetskim stranicama Ministarstva financija i na stranicama Zagrebačke burze pripremili smo informacijski paket gdje građani mogu vidjeti kako te upisnice odnosno formular izgleda te se unaprijed pripremiti. Ako je netko na putovanju i neće biti u mogućnosti sam upisati obveznice na stranicama postoji posebna punomoć na našoj web stranici koju građani mogu popuniti i opunomoćiti nekoga da obavi upis umjesto njih. Hrvatska gospodarska komora izdala je informativnu brošuru koja bi građanima koji nisu toliko upoznati s obveznicama kao financijskim instrumentom trebala dati jednu širu sliku i uvid u to što je u biti obveznica kao financijski instrument, pojasnio je Primorac za HRT.
Ministar upozorava
"Ovo nije nekakva prilika za laku i veliku zaradu. Ovo je prije svega mogućnost građanima da očuvaju vrijednost svog novca. Svi znamo da su inflatorni pritisci i dalje značajni, realna kupovna moć i realna vrijednost novca koji je na štednim računima ili koji će biti u ovim obveznicama postupno smanjuje. No ta realna vrijednost novca se puno više smanjuje na štednim računima s obzirom na to da je kamata gotovo nikakva nego što će se ona smanjiti ulaganjem u državne obveznice. Još jednom želim naglasiti da je ovo ulaganje za građane koji planiraju obveznicu držati do isteka roka dospijeća. Rok dospijeća je dvije godine", kazao je i dodao kako ne bi preporučio građanima koji nemaju osnovna znanja o ovom instrumentu da trguju obveznicama prije roka dospijeća.
"Građani koji planiraju obveznicu držati do isteka roka dospijeća oni ulaganje u obveznicu mogu poistovjetiti s oročenom štednjom na dvije godine. Mogu biti sigurni da će po isteku rok dospijeća dobiti nominalni iznos koji budu uložili te kuponsku kamatnu stopu, dobit će dva kupona, jedan nakon godinu dana i drugi nakon isteka roka dospijeća", poručio je i progovorio o tvrdnjama da država časti uoči izborne godine te je rekao da država ne časti nego da izdaje obveznicu jer mora refinancirati svoje dugove.
"U travnju nam dospijeva američka obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara, u studenome preko 11 milijardi kuna domaće obveznice odnosno oko 1,5 milijardi eura, u siječnju oko 1,75 milijardi dolara, imamo trezorske zapise koji nam dospijevaju. Dakle dosta toga treba refinancirati. Obveznica se ne izdaje kako bi država ostvarila interese u smislu da bi odvlačila štednju iz banaka i akumulirala ih na državnim računima nego zbog toga što su nam ti novci potrebni za refinanciranje. Da građani odluče u potpunosti ne sudjelovati, mi moramo ovo izdanje obveznica izdati i mi bismo ga izdali samo s institucionalnim investitorima", naglasio je.
