Traju žestoke rasprave oko toga gdje će se i kako utrošiti najavljenih i bespovratnih 6,3 milijarde eura koje Hrvatska treba dobiti iz Fonda za oporavak i otpornost EU do 2023. godine. Raspravlja se o tome koliko će tog novca otići u privatni, a koliko u javni sektor.
No, u žaru debate izvan fokusa prolazi ozbiljno upozorenje Bruxellesa da se ne radi o gratis novcu, niti da će biti tolerirano nekontrolirano trošenje istog. Od članica EU Europska komisija očekuje robusni sustavi kontrole, a isplata (osim avansa) neće biti dok se ne ispune zadani ciljevi, piše Poslovni dnevnik.
Jednostavna formula: Nema cilja, nema novca
Iako je formula jednostavna i glasi "nema cilja, nema ni novca", mnogi poput ekonomista Udruge Glas poduzetnika Vuka Vukovića upozoravaju da će dobar dio novca završiti u "paraprivatnom" sektoru, odnosno u tvrtkama povezanim s politikom, jer nema mehanizma koji će to spriječiti. U Bruxellesu su, pak, svjesni problema korupcije u javnim nabavama, posebno u zemljama sa slabim institucijama poput Hrvatske.
"Članica će morati osigurati usklađenost s EU-om i nacionalnim zakonima, uključujući efikasnu prevenciju, otkrivanje i korekcije sukoba interesa, korupcije i prijevare te izbjegavanje dvostrukog financiranja. To je nužno za objašnjenje relevantnih aranžmana u planovima, a EK će provjeravati pružaju li dovoljno sigurnosti", kažu u Europskoj komisiji.
Upozorenje onima koji bi 'omastili brk'
To znači da će svaka članica EU-a prikupljati podatke o konačnim primateljima novca i na zahtjev ih dostavljati na uvid. Za svaki isplatni zahtjev, ispostavit će "deklaraciju o upravljanju" da su sredstva korištena u odobrene svrhe, informacije točne, sustavi kontrole uspostavljeni i da su sredstva iskorištena u skladu s važećim pravilima. A Europska će komisija implementirati i vlastitu strategiju kontrole na temelju rizika.
Također, piše Poslovni dnevnik, Bruxelles ima upozorenje i za one koji bi tim novcem "omastili brk". Bude li potrebe, kažu, upotrebu sredstava mogu istraživati Ured za borbu protiv prijevara OLAF, Revizorski sud i Ured europskih javnih tužitelja te sama Europska komisija.
