Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U PLAVOM OKVIRU

NE POMAŽU SAMO U NESREĆAMA: Crveni križ je iz podmorja Jadrana izvadio 426 vreća smeća

Hrvatska se može pohvaliti još jednom uspješnom turističkom sezonom, a za dobar dio toga uspjeha zaslužno je i čisto more.

Za razliku od drugih zemalja koja već godinama muku muče s onečišćenim morem, hrvatski dio Jadrana još uvijek nema većih problema s onečišćenjem.

Ipak, kako su pokazale eko akcije čišćenja podmorja u sklopu projekta Crveni križ u plavom okviru, i naše podmorje skriva određene količine otpada koje ne treba olako zanemariti.

Naime, tijekom protekla četiri mjeseca Hrvatski Crveni križ u suradnji s Društvom za podvodne sportove Zagreb proveo je pet opsežnih eko akcija čišćenja podmorja i priobalja na atraktivnim i turistički značajnim lokacijama.

‘CRVENI KRIŽ U PLAVOM OKVIRU’: Iz podmorja Brijuna izvađeno 18 vreća otpada

čišćenje podmorja

Riječ je o nacionalnim parkovima Kornati, Brijuni, Mljet i Krka te otoku Šipanu, a tijekom akcija čišćenja ukupno je prikupljeno 426 vreća otpada.

Najveće količine izronjene su tijekom posljednje akcije koja je održana na otoku Šipanu – 205 vreća te na Mljetu – 133 vreće otpada.

“Kada govorimo o otpadu koji skriva podmorje, južni otoci su najpogođeniji. Do njih dolazi otpad koji nanose struje i vjetrovi. Ne treba zanemariti ni smeće koje u more bacaju nautičari, ali i domaće stanovništvo. Ljudi vide samo površinu mora koja je čista, ali mi koji ronimo znamo da se u dubinama nalaze značajne količine otpada. U eko akcijama ne može se počistiti sav otpad, ono što mi napravimo je kap u moru, ali vrijednost takvih akcija je da potiče ljude na razmišljanje o njihovu odnosu prema moru. Mi na taj način želimo osvijestiti ljude o veličini tog problema i upozoriti ih da ne bacaju smeće u more”, ističe Matko Pojatina, iskusni ronilac iz DPS-a Zagreb koji iza sebe ima brojne akcije čišćenja podmorja.

Prisutnost plastike u našem dijelu Jadranskog mora sve veći problem

“Novija istraživanja pokazuju kako su u probavnom traktu glavnih vrsta riba u Jadranu (srdele, trlja, arbun…) pronađene čestice mikroplastike koje se ne razgrađuju. I onda u konačnici takva riba završava na našim tanjurima”, kaže.

Upravo osvješćivanje javnosti o važnosti očuvanja čistoće našega mora bio je jedan od glavnih ciljeva ekološkog pilot projekta Crveni križ u plavom okviru.

“Ekologiji i očuvanju okoliša posvećuje se malo pozornosti i zato je odgovornost svih nas koji djelujemo društveno odgovorno da skrećemo pozornost na takva pitanja. Bilo nam je iznimno važno da u projekt uključimo lokalne zajednice jer one imaju ključnu ulogu u svemu tomu”, pojašnjava Tomislav Koren, koordinator projekta Hrvatskog Crvenog križa.

čišćenje podmorja

Uz volontere Hrvatskog Crvenog križa i ronioca Društva za podvodne sportove Zagreb, u eko akcijama čišćenja podmorja i priobalja sudjelovali su i ronilački klubovi i centri UPA Rostrum Split, HVIDRA Split, Bofor Viganj s Pelješca, ERK Leut iz Mostara te Vlaj iz Zagreba.

Akcijom na Šipanu završen je pilot projekt Crveni križ u plavom okviru, ali Hrvatski Crveni križ nastavlja s provođenjem ekoloških aktivnosti diljem zemlje u svrhu očuvanja prirodnih ljepota Hrvatske.

ronjenje ronioci

Povratak na Net.hr