Olujno nevrijeme koje je u srijedu, stigavši iz pravca Slovenije, zahvatilo i poharalo Međimurje, Zagorje, Zagreb i okolicu, a potom i dijelove Slavonije uz Savu i na krajnjem istoku zemlje za sobom je ostavilo ogromnu štetu. Svi koji su ga osjetili na svojoj koži kažu da ne pamte išta slično. Četiri osobe su poginule - dvoje u Zagrebu, jedna u Novoj Gradiški te vatrogasac u Tovarniku, a deseci ljudi su ozlijeđeni, neki i teško. Vjetar je nosio krovove, kontejnere i ulični inventar, rušio stabla, oštećivao automobile. Obilna kiša izazvala je bujične poplave na ulicama i cestama, neke obiteljske kuće, zgrade i bolnice su poplavljene. Promet je bio paraliziran, a hitne službe imale su pune ruke posla.
Nevrijeme je stiglo nevjerojatnom brzinom nakon dugog razdoblja nesnosnih vrućina i toplinskog vala.
O ovoj ekstremnoj vremenskoj pojavi, izgledima da se ponovi te eventualnom utjecaju El Niña na to što se dogodilo, razgovarali smo s prof.dr.sc. Brankom Grisogonom, teorijskim meteorologom i profesorom dinamičke klimatologije s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
'Ovo ima indirektne veze s El Niñom'
NET.HR: Jeste li bili zatečeni intenzitetom nevremena koje je u srijedu zahvatilo sjever i istok Hrvatske te Grad Zagreb?
Grisogono: "Svi smo zatečeni kada se dogodi takva oluja, pa sam i ja bio zatečen. To je čisto ljudski. Ali općenito, nisam zatečen. Ovakva oluja se očekivala samo je, poput potresa, bilo pitanje kada će se dogoditi.
NET.HR: Ima li ona veze s El Niñom?
Grisogono: "To što se dogodilo ima indirektne veze s El Niñom, koji je započeo prije mjesec i pol dana, ali to su statističke veze. One nisu visoko korelirane, nego imaju umjerenu korelaciju jer - sve utječe na sve. Trebali bi ići direktno istraživati ovu oluju koja se dogodila, taj mezoskalni konektivni sustav koji je u jednom trenutku pokazivao najvažnije elemente superćelijskog kumulonimbusa. Trebalo bi raditi zahtjevne numeričke simulacije, to je nekome tema za doktorat ili barem za diplomski rad. Znači, isključite El Niña u modelu, pa ga uključite i vidite što se dogodi. To bi trebalo detaljnije istraživati, ali na prvu, statistički, može se reći da ova oluja ima prepoznatljivu korelaciju s El Niñom. No, već godinama ponavljam da se niti za jednu oluju ni za jedan vremenski događaj ne može strogo reći da je povezan s klimatskim promjenama. A El Niño je unutarnja, prirodna klimatska varijacija, koja nije nametnuta ljudskom aktivnošću. Mi tek indirektno utječemo na tu varijaciju. Predviđa se da će El Niño u budućnosti vjerojatno biti češći i žešći, ali to još nije sasvim potvrđeno."
'U sve toplijoj klimi bit će više nevremena'
NET.HR: Znači li to da će i ovakve oluje, kakvoj smo svjedočili u srijedu, biti češće kod nas?
Grisogono: "Da, to se očekuje. U sve toplijoj klimi bit će više nevremena jer atmosfera, cijeli klimatski sustav traži novu ravnotežu, a ne može je pronaći. Matematički se može pokazati da je zagrijavanje proporcionalno s potencijalnom energijom. Potencijalna energija raste, a svaki sustav želi ići u minimum potencijalne energije - svakom se želi leći; kuglica ide na dno zdjele, a ne na njen rub. U međuvremenu, svoje odrađuje i kinetička energija, odnosno vjetar, oluje i slično."
NET.HR: Superćelijska oluja jedan je od pojmova s kojim se do sada nismo puno sretali u vremenskim prognozama. O čemu je zapravo riječ?
Grisogono: "To je najjača vrsta kumulonimbusa (oblaka koji donose pljuskove tuču i slično, nap.a.), a njih ima nekoliko vrsta. Mi smo obično imali jednoćelijske oblake koji "žive" otprilike jedan sat i donose pljuskove od pola sata ili tuče od desetak minuta. Postoje i multićelijski oblaci koji su kao obitelj - jedan umire, drugi se rađa - i oni mogu živjeti nekoliko sati. Ovi superćelijski mogu živjeti i po desetak sati. Ono što ih bitno razlikuje od ostalih kumulonimbusa jest da razvijaju svoju vlastitu rotaciju, stvaraju najjače oluje i najčešće stvaraju tornada. On počinje sam oko sebe rotirati proizvodeći ogromnu količinu tuče, a može dati oborine od 100 milimetara u roku od dva sata. Tornada mogu stvoriti i multićelijski kumulonimbusi, ali većinom ih proizvode ovi superćelijski. Meni osobno, ovaj u srijedu bio je peti ili šesti superćelijski kumulonimbus s kojim sam se susreo. Svojedobno smo u Koloradu i Oklahomi u SAD-u dva tjedna lovili te oblake i tornada, ali na tornada nismo naišli."
'Olujni sustav išao je natprosječno brzo'
NET.HR: Je li bila iznenađujuća brzina kojom je taj olujni sustav stigao do Hrvatske?
Grisogono: "Da, bila je to netipična brzina. Nisam posve siguran, ali mislim da je bilo tako ubrzano zbog nagiba terena, da je išao brže od Austrije i Slovenije. Mislim da su tome pripomogli pad terena i jači vjetar gore na visini. Stvar je kod tih superćelijskih oblaka - ovo kod nas je u stvari bila kombinacija mezoskalnog konektivnog sustava i superćelijskog kumulonimbusa - da gore na visini moraju imati jako strujanje, jak vjetar negdje u sredini troposfere, na nekih 5 ili 6 kilometara, tako da mu se može razdvojiti silazni i uzlazni mlaz. To vam je kao kod srca - imate venu i aortu jer se ne smije miješati krv. U takvim uvjetima taj oblak može duže živjeti. Stoga je i išao natprosječnom brzinom. Sam srednji vjetar koji je proizvodio bio je brzine 70 i više kilometara na sat, a na udare i preko 150 km/h, a cijeli superćelijski sustav išao je polovicom te brzine, ali to je natprosječno brzo."
POGLEDAJTE VIDEO Trideset minuta horora! Zagreb kao kulisa za film katastrofe
