Otuzna hrvatska istina koja mnoge od nas osuduje vec na samom startu

Kada poslodavci traze zaposlenike, formalno godine nisu bitne, ali iskustva pokazuju drugacije - na razgovorima za posao uopce ne kriju odbojnost prema starijim kandidatima.

16.12.2014.
10:54
VOYO logo

"Nazalost, to je vjerojatno zato jer nisu racionalni. Vrlo cesto mislimo da donosimo racionalne odluke, a zapravo se sluzimo 'precacima' u razmisljanju. Jedan koji je u ovom slucaju na djelu je stereotip prema kojem su stariji radnici nuzno losiji. Nema dvojbe da je taj stereotip pogresan. Velika strana istrazivanja pokazuju da je povezanost izmedu dobi i radne uspjesnosti nula. Drugim rijecima - hoce li netko biti uspjesan ovisi o nekim drugim njegovim karakteristikama a ne njegovoj dobi", kaze dr. sc. Zvonimir Galic, strucnjak za psihologiju rada s Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu.

Potvrduje da je rijec o svjetskom trendu koji su kopirali i poslodavci u Hrvatskoj, te da se po ovom pitanju mozda malo razlikujemo u odnosu na druge europske zemlje jer je situacija kod nas nesto gora zbog trenutnih ekonomskih okolnosti i opcenito razine razvoja drustva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Vazno je da osvijestimo jednu stvar: ukoliko diskriminiramo potencijalne radnike s obzirom na njihovu dob, a nemamo dokaz da su godine vezane uz uspjeh na poslu, zapravo radimo slicnu stvar kao da diskriminiramo na temelju rase, spola ili nacionalnosti.

A gdje je tu pravednost?

U nasem slucaju poziciju starijih osoba dodatno otezava situacija na trzistu rada. Otvara se mali broj radnih mjesta, a 'ponuda' nezaposlenih na trzistu rada je ogromna, pa stariji zaposlenici niti ne dolaze u priliku da se pokusaju dokazati poslodavcima", upozorava strucnjak za psihologiju rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje zasto je danas poslodavcima vaznija mladost od iskustva, znanja i strucnosti, dr. Galic odgovara: "Vjerojatno se to dijelom moze objasniti snaznom zasicenoscu poslova informacijskim tehnologijama i ubrzavanju poslovnih procesa. Mladi su cesto vjestiji i posjeduju nesto vise informatickih kompetencija od starih te lakse reagiraju na brze promjene.

Mislim da poslodavci cesto pogresno pretpostave da su stariji prespori i da ne mogu usvojiti kompetencije koje se danas traze na radnim mjestima. Cinjenica jest da ce stariji zaposlenici neke vjestine usvojiti sporije, no to ce kompenzirati nekim svojim drugim karakteristikama".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bez sanse

Zadnjih godina Vladine mjere poticaja zaposljavanja uglavnom su usmjere na mlade od 30 godina, pa i posljednja po kojoj se poslodavci na rok od pet godina oslobadaju dijela davanja ako mladu osobu zaposle na neodredeno. Ove mjere financiraju se novcem iz EU fondova.

Za kategorije nezaposlenih iznad trideset godina postoje mjere, ali ne slicne i ne dovoljno atraktivne da poslodavce potaknu da zaposljavaju osoba srednje zivotne dobi. Problem je sto ocito drzava nema novca za takvo nesto, a EU daje novac samo za poticanje zaposljavanja mladih, jer su oni u Europi najugrozenija skupina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve ovo u jos nepovoljniju situaciju dovodi nezaposlene iznad trideset godina. Za ovu kategoriju ljudi u zemlji gdje nema posla niti trzista rada, gdje se zaposljava najcesce preko veze, i gdje se mjerama za mlade dodatno rusi cijena rada, sanse su vrlo male.

Jesu li s ovako postavljenim stvarima nezaposleni srednje i starije zivotne dobi diskriminirani?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nisam siguran da postoji tocan odgovor na ovo pitanje. U EU, posebno u njenim juznim clanicama, nezaposlenost predstavlja ogroman drustveni problem. Pogotovo je problem nezaposlenost mladih koja u nekim zemljama iznosi i preko 50 posto. S obzirom da su fondovi za poticanje zaposljavanja ograniceni, administracije su se vjerojatno odlucile za one intervencije koje ce se najbrze odraziti u ukupnim gospodarskim kretanjima. Mislim da se u ovom slucaju ne radi o pitanju diskriminacije, ali ima veze s drustvenom pravednosti. Ako se ne potice jednako ulaganje u zaposljavanje starijih radnika, njih bi onda trebalo pokriti nekim drugim mjerama socijalne politike.

Najugrozeniji su oni u cetrdesetima

Inace, prije nekoliko godina smo na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu detaljno izucavali psihosocijalne posljedice nezaposlenosti na velikom uzorku ljudi iz cijele Hrvatske. Nasli smo zanimljiv nalaz povezan uz dob nezaposlenih – najugrozeniji nisu bili niti mladi koji tek ulaze u svijet rada niti stari koji su pred mirovinom. U najgoroj situaciji su bili oni koji su bili bez posla u srednjoj dobi (cetrdesete). Vjerojatni razlog za to je to sto su oni imali najvece financijske i obiteljske obaveze, a i psiholoski im je bilo tesko definirati sebe bez posla. Zanimljivo je da upravo njih mjere socijalne politike dosta cesto mimoilaze", kaze dr. Zvonimir Galic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ocjenjuje da su glavne prednosti starijih zaposlenika njihova motivacija za rad i kumulirano iskustvo. Oni vec imaju izgradenu sliku o sebi kao zaposleniku i znaju kako se "rade stvari". Te karakteristike, istice dr. Galic, mogu kompenzirati neke njihove nedostatke poput losijeg poznavanja novih tehnologija i u nekim okolnostima predstavljati odlucnu prednost organizacija (npr. u situacijama visokog stresa u kojim se mladi "izgube" pod pritiskom).

Izgubljen transfer znanja

"Meni se cini da se, kao i u mnogim drugim stvarima, i ovdje se vidi nase neracionalno upravljanje drustvom. Olako se odricemo vaznog resursa naseg drustva – znanja starijih radnika. U skandinavskim zemljama, koje bi nam po raznim stvarima trebale biti uzor, u radnim organizacijama postoje programi transfera znanja od starijih na mlade kolege jer se pokazuje da se tako na najucinkovitiji nacin upravlja znanjem. Nazalost, mi smo tek na razini da trebamo shvatiti da je diskriminacija na temelju dobi na trzistu rada pogresna", upozorava dr. Galic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krizmanic: Starost je ekvivalent za bolest

Nasa poznata psihologinja Mirjana Krizmanic ocjenjuje da se radi o kultu mladosti koji smo mi u Hrvatskoj, ali i drugi u Europi, prekopirali od Amerike.

"Kod nas se ne cijeni iskustvo i znanje, niti zivotna mudrost koja dolazi s godinama. Starost je ekvivalent za bolest", kaze Krizmanic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Misljenja je da su poslodavcima zanimljiviji mladi zaposlenici jer ih mogu oblikovati kako zele, i prilagodit ih sebi. Osobine poput lojalnosti, radisnosti, radnog iskustva danas nisu na cijeni.

Na cijeni je poslusnost

"Nikome danas nije do dobrobiti, niti poslodavcima koji vode poduzeca, niti politicarima koji vode drzavu, vec do vlastite dobrobiti. Zato im ne treba netko sposoban tko ce im ugroziti poziciju, vec netko s kim ce manipulirati i upravljati", kaze Krizmanic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iznimka je, uocava Krizmanic, Njemacka koju odlikuje kultura rada, dijaloga i odgovornosti.

"Radisnost je tradicionalna za njemacki mentalitet, oni imaju i cijene te vrijednosti, a mi nemamo nikakve", kaze Krizmanic, isticuci da je u Hrvatskoj na cijeni jedino poslusnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nikoga nije sram ako je neradnik, ako krade, niti ako se presetava po Remetincu", kaze Krizmanic.

U Hrvatskoj na radoholike, dodaje, gleda cudno i s posmjehom, jer takve ljude nitko u ovoj zemlji nitko ne cijeni i ne treba. A na pitanje sto se trazi, odgovara: lijepe mlade zene, poslusnost, da ne vidite ono sto ne biste smjeli vidjeti - primjerice korupciju, ogorcena je Krizmanic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upozorava da ce s ovakvim sustavom vrijednosti iz zemlje otici radisni i sposobni ljudi, koji ovdje nisu na cijeni, a to je, kaze, veliki udarac za zemlju.

"Zbog svega se ne micemo s mjesta i nista se u Hrvatskoj ne mijenja", zakljucuje psihologinja Mirjana Krizmanic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I sami imate iskustva s trazenjem posla u Hrvatskoj? Pitali su vas neprimjerena pitanja, nitko vam nije odgovarao na zamolbe ili ste se ugodno iznenadili? Pisite nam na adresu vijesti@portal.net.hr i podijelite s nama vasa iskustva.

Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo