Divljanje cijena nafte i benzina, koja je ovog tjedna došla do najviše razine od 2014. godine, u ovom trenutku ne brine Ministarstvo gospodarstva, na čijem čelu je ministar Tomislav Ćorić, i male su šanse da će država reagirati ako cijena sa sadašnjih oko 11,30 kuna za litru eurosuper 95 skoči na, recimo, 13 kuna.
"Vlada Republike Hrvatske može određivati cijene derivata samo iznimno, u slučaju velikih poremećaja na tržištu ili ugroženosti državnih interesa", odgovorilo je Ministarstvo na naš upit. A pitali smo ih razmišlja li Vlada o smanjenju nameta koji se plaćaju u cijeni goriva i imaju li neku granicu, 12 ili 13 kuna po litri u maloprodaji, kod koje će ipak iskoristiti alate koje imaju na raspolaganju kako bi spustili cijenu goriva.
'Cijene u Hrvatskoj se formiraju slobodno'
"Od stupanja na snagu novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata krajem veljače 2014. cijene naftnih derivata u Republici Hrvatskoj se formiraju slobodno, na tržišnim principima, kao i u drugim državama članicama EU. Svaki trgovac može odrediti različite cijene za pojedina goriva na bilo kojoj od svojih benzinskih stanica i mijenjati ih prema potrebi, svakodnevno", kažu iz Ministarstva gospodarstva. Podsjetimo, prije izmjena Zakona 2014. godine Vlada je određivala najviše cijene naftnih derivata, a sada ih regulira tržište.
Prema portalu Cijenegoriva.info ovog tjedna cijena benzina eurosuper 95 kreće se od 10,92 kune za litru do 11,30 kuna za litru. Prema odgovoru Ministarstva gospodarstva čak 55 posto cijene eurosupera odnosi se na davanja državi, odnosno trošarine i PDV, dok je u cijeni eurodizela to 50 posto ili pola. Grubom računicom dolazimo da vozači koji litru plate 11,30 kuna čak 6,20 kuna daju državi. I to je prostor, ako će to htjeti, u kojem država može smanjivati cijenu goriva.
'Država nema financijske mogućnosti za smanjenje nameta u gorivu'
No, naftni stručnjaci s kojima smo razgovarali ne očekuju da će država posegnuti za tim alatom zato što se iz goriva izdašno puni proračun nagrizen koronakrizom i troškovima za saniranje šteta od potresa koji su pogodili Hrvatsku.
"Ne zaboravimo, 60 posto maloprodajne cijene naftnih derivata završi u našim porezima, fondovima za otplatu kredita za izgradnju autocesta i ostale prometne infrastrukture", kazao nam je Igor Dekanić, ali i upozorio što bi se moglo dogoditi ako država počne smanjivati namete na gorivo.
"Ali što onda, ako smanji poreze onda mora smanjiti i razinu zdravstvene usluge, obrane i svih ostalih društvenih funkcija koji se formiraju iz fiskalnog prihoda", kazao je Dekanić i dodao da je malo vjerojatno da će država reagirati, a to se može zaključiti i iz odgovora koji smo dobili iz Ministarstva. S njim se po tom pitanju slaže i naftni stručnjak Davor Štern koji smatra da država nema financijske mogućnosti nadomjestiti taj novac iz nekog drugog izvora.
Što je učinila država da bi potaknula tržišnu utakmicu?
Iz Ministarstva su nam napisali i što je država dosad napravila kako bi se potaknula tržišna utakmica na tržištu naftnih derivata od uvođenja liberalizacije koja je trebala donijeti i konkurentnije i niže cijene za vozače.
"Ministarstvo gospodarstva je početkom 2015. pokrenulo web portal i aplikaciju za mobilne uređaje www.mzoe-gor.hr s informacijama o maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Republici Hrvatskoj. Na navedenom portalu su prikazane cijene svih naftnih derivata na svim benzinskim postajama i punionicama autoplina u Republici Hrvatskoj. Na stranici svake postaje može se vidjeti trend kretanja cijena osnovnih vrsta goriva", napisali su nam iz Ministarstva gospodarstva.
Navala vozača na benzinske postaje uoči posljednjeg poskupljenja goriva od prije dva tjedna
Rast cijena ipak ne bi trebao biti prevelik?
U ovom trenutku su cijene sirove nafte tipa Crude na oko 75 dolara po barelu, dok je ona tipa Crude na oko 72 dolara. Na ovoj razini cijena eurosupera 95 u Hrvatskoj kreće se, prema portalu Cijenegoriva.info, od 10,92 kuna po litri do 11,30 kuna po litri. No, u povijesti su na svjetskom tržištu zabilježene i puno veće cijene pa je tako prije velike financijske krize 2008 godine od bila na 140 dolara po barelu, a tada smo u Hrvatskoj eurosuper 95 plaćali manje nego danas - oko 9,75 kuna po litri. Jedan skok cijene na oko 104 dolara dogodio se i 2014. godine, a tada su na hrvatskim benzinskima cijene za litru eurosupera bile 10,22 kune.
Dobra vijest za vozače i hrvatsko gospodarstvo je što stručnjaci ipak procjenjuju da u bližoj budućnosti ne trebamo očekivati veliki rast cijene goriva kod nas. "Može očekivati donekle umjeren rast - be prevelik", kazao nam je Dekanić, dok Štern kaže da se na svjetskom tržištu cijene kolebaju, ali već neko vrijeme drže na oko 70 dolara po barelu. "I nema razloga da se te strane poskupi gorivo", kazao je Štern.
S obzirom na odgovor Ministarstva da Vlada može reagirati na cijenu samo u slučaju "velikih poremećaja na tržištu ili ugroženosti državnih interesa" možemo se samo nadati da će se točnima pokazati procjene stručnjaka da cijene goriva neće bitno ići gore.
