Virusni imunolog Luka Čičin-Šain ponovno je komentirao epidemiološku sliku u Hrvatskoj. Istaknuo je da država vjerojatno kasni sa strožim epidemiološkim mjerama.
"Ako imamo 20 tisuća testiranih i skoro 10 tisuća dijagnosticiranih, to je znak da smo dosegli naše mogućnosti testiranja i već ih premašili. U tom uzorku je skoro 50 posto pozitivnih i to govori da se virus jako raširio, da ga naše epidemiološke službe ne mogu ni otprilike pratiti i da je već prije trebalo poduzeti neke mjere kako bismo zaustavili virus. Poznato je da se omikron širi jako brzo, ali vidi se razlika između zemalja koje imaju mjere ili ih nemaju", rekao je Čičin-Šain za N1.
Iako službeni epidemiološki podaci to ne pokazuju, on smatra da je brojka od 10.000 zaraženih dnevno u Hrvatskoj već premašena. "Zamislite situaciju da Hrvatska ima kapacitete testiranja i u jednom trenutku može testirati ne 20 nego 40 tisuća ljudi, ako imamo gotovo 50 posto pozitivnih, onda ne bi bilo 10, nego 20 tisuća novih. Znači da je moguće da je i duplo više ljudi zaraženo u ovom trenutku. To širenje je jako veliko sada, da je jako teško shvatiti koliko virusa ima. Ovo nije poziv na zastrašivanje ljudi, tim zastrašivanjem bave se antivakseri koji ljude plaše oko cjepiva, koja nisu ozbiljna prijetnja ljudskom zdravlju", rekao je znanstvenik i pozvao ljude da se cijepe.
'Nitko nije očekivao omikron'
Tvrdi da se o omikron soju može doznati nešto iz iskustava zemalja u kojima se najprije pojavio. Istaknuo je da je koronavirusu potrebno nekoliko tjedana da razvije teške oblike, pa je teško govoriti je li omikron zaista blaži oblik.
"Treba sa zadrškom gledati sve i u ovom trenutku je Hrvatska još u situaciji novih infekcija, nemamo puno novih hospitalizacija. U Južnoj Africi i u Velikoj Britaniji imamo podatke da je otprilike smrtnost 25 posto manja u odnosu na deltu. Tako da je omikron, što se tiče simptoma, na razini onoga virusa s početka pandemije, ali to ne znači da je to bezazlen virus. U ružičastim scenarijima se računa da bi mogao biti četiri puta manje smrtonosan nego delta, ali to je i dalje jako puno. Ako imate virus koji je četiri puta manje opasan za pojedinca, ali 40 puta više zarazan, opet ćete imati 10 puta više hospitaliziranih", istaknuo je Čičin-Šain.
Dodao je da nitko nije očekivao razvoj omikron soja, pa je tako i bespredmetno govoriti o tome je li se moglo očekivati da će cjepivo slabije reagirati na virus. Naglasio je da "cjepiva ipak djeluju i da pružaju zaštitu. Ona ne štite od širenja virusa, ali u svakom slučaju mogu zaštititi protiv teških oblika bolesti i to onda kad smo se dvaput cijepili ili onda kad je netko dvaput cijepljen pa je nakon tri mjeseca ili nešto više primio booster dozu", rekao je.
Ne trebamo kopirati druge
Oko koronavirusa postoji još mnogo nepoznanica. Jedna od njih je i hoćemo li se morati stalno cijepiti protiv covida-19. "Za očekivati je kod velike većine drugih cjepiva, nakon treće doze je potrebna četvrta doza i nakon toga se stvara prilično trajna imunost i vjerujem da neće biti potrebno daljnje cijepljenje, ali to ovisi od antigena do antigena i molim ljude da shvate da ni znanost ne može znati nešto prije nego što to doznamo kroz vrijeme. Logična je i normalna stvar, ako smo nešto mislili u utorak, a nešto se novo dogodi u srijedu, da drugačije razmišljamo u četvrtak", rekao je imunolog i dodao dao su moguća docjepljivanja kao kod gripe, iako niti on nije siguran u to bez podataka.
Smatra da Hrvatska ne bi trebala kopirati druge zemlje u strategiji borbe protiv epidemije. Izrael je, primjerice, krenuo s varijantom kontroliranog širenja virusa u populaciji, ali su uveli i četvrtu dozu cjepiva za pojedine skupine građana.
"Nije isto ako na strategiju zaražavanja krene Izrael, gdje je 90 posto ljudi primilo booster ili ako to napravi Hrvatska, gdje ih je manje i zbog niske prokuženosti moguće je da 25 posto ljudi nije ni cijepljeno ni zaraženo i uopće nema nikakvu zaštitu i da pustimo da se virus širi kao u Izraelu, imat ćemo goru sliku nego što imaju oni. Činjenica je da je u Hrvatskoj cijepljeno manje ljudi i prokuženost nije onakva kakva bi trebala biti. Mjere koje su na snazi su izuzetno blage, mnogo blaže nego u, recimo, Njemačkoj i to je i jedan od razloga zašto se virus ovako proširio", zaključio je Čičin-Šain.
