LJUDI, PLAĆAT ĆEMO JOŠ VIŠE: / Berošev plan predstavlja ozbiljan udar na naše plaće; 'Ministar miješa kruške i jabuke i nije jasan'

1.4.2021.
14:01

Dugovi u zdravstvu višeslojan su i dugo tinjajući problem koji se provlačio ispod površine i sporadično eruptirao kada javno-politički život nije imao većih preokupacija. No, pandemija koronavirusa ogolila je sve probleme u zdravstvu, pa tako i ovaj, koji je zapravo krucijalan za njegov opstanak. Sve je počelo još u ljeto prošle godine, kada se prvi val zaraze smirio. Tada su veledrogerije, tražeći otplatu dijela dugova koje zdravstveni sustav, ali i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje imaju prema njima, djelomično blokirale isporuku lijekova bolnicama s najvećim dugovima.

Potkraj srpnja prošle godine dugovi u zdravstvu prema veledrogerijama i ljekarnama iznosili su 4,2 milijarde kuna. Uslijedila je prva djelomična blokada opskrbe, pa je država intervenirala s uplatom pola milijarde kuna. Veledrogerije su tada tražile otplatu tri milijarde kuna duga. U prosincu se dogodila nova djelomična blokada, jer je otplaćeni dio u međuvremenu jednostavno anuliran. Od početka ove godine, pa do trenutka pisanja ovog teksta nagomilalo se još oko 900 milijuna kuna duga, tako da ukupni saldo dugovanja zdravstva prema opskrbljivačima lijekovima i medicinskim materijalom iznosi nešto više od 6,5 milijardi kuna.

Upravo tih 900 milijuna koji su se nakupili u svega tri mjeseca, Vlada je odlučila ovih dana otplatiti veledrogerijama u nadi da će barem za kratko uspjeti normalizirati opskrbu. Naime, u utorak je Medika, najveća hrvatska veledrogerija, odlučila u potpunosti obustaviti isporuku svim bolnicama, osim bolnice u Lovranu. Govorimo o 62 bolnice u Hrvatskoj, koje su nagomilale ogroman dug i koje nisu u stanju plaćati svoje obveze prema dobavljačima u zakonskom roku od 60 dana. Čak štoviše, neke bolnice moraju "dvaput preokrenuti svaku lipu" kako bi još koliko-toliko održale svoje poslovanje, jer se često dogodi da zbog plaćanja lijekova nemaju za podmirivanje režija.

Bolnički proračuni nisu riješeni

S obzirom na to da ova situacija nije od jučer, a nije izgledno ni da će se normalizirati u neko skorije vrijeme, ključno je poznavati suštinu problema. Jedna od rijetkih izvan zdravstvenog sustava, koja se duboko bavila tim problemom je ekonomistica, redovita profesorica i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci, Maja Vehovec. Ona je autorica knjige "O zdravstvu iz ekonomske perspektive", u kojoj je još prije nekoliko godina progovorila o ukupnim dugovima zdravstva.

"Ovaj tjedan je objavljeno da su bolnicama u Dubrovniku, Sisku i Vinkovcima obustavljene isporuke lijekova, jer spadaju u bolnice s najduljim dugom od preko 1000 dana. Ovakva vijest nažalost nije iznenađenje, jer se obustava događa u prosjeku svake godine, a ova posljednja se očekuje od 19. veljače, kada su veledrogerije uputile dopis Ministarstvu zdravstva od kojeg nisu dobile odgovor do danas. Sama činjenica da se obustava događa skoro svake godine govori o tome da sustavno rješenje plaćanja veledrogerijama nikada nije riješeno, a da povremene sanacije samo na kratko krpaju problem bez njegovog stvarnog rješavanja. Osim toga, periodično saniranje nije čak smanjilo problem plaćanja, jer su dugovi 2017. bili više od milijardu kuna, 2018. se penju na dvije milijarde, a 2019 već rastu na 2,2 milijarde kuna", objašnjava Vehovec za Net.hr.

Ističe kako nijedan ministar nije riješio ključan problem, a to je bolnički proračun. Naime, svaka bolnica ima vlastite mogućnosti (ne)plaćanja dospjelih obveza, samim time i generiranja dugova. Vehovec ističe kako je slanje pacijenata iz bolnice u bolnicu zbog čuvanja zaliha lijekova "smiješno rješavanje problema", a opterećivanje dobavljača čekanjem, jer oni, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, "nisu gladni kruha" je "jednostavno neprofesionalno i jadno ponašanje odgovornih za zdravstveni sustav".

"Takva je politika već dugo prisutna u Hrvatskoj te veledrogerije svako toliko alarmiraju javnost da nisu u stanju dalje isporučivati lijekove nakon čega Vlada reagira s nekom dozom vraćanja duga pa se na neko vrijeme obje strane smire da bi se opet sve ponovilo na isti način. Jedina razlika sada u odnosu na situaciju pred par godina je visina duga. Ona je zaista velika i nitko nije u stanju preživjeti toliku količinu milijardi kuna dugova. Ako se takva situacija tako dugo ponavlja, onda govorimo o kroničnom problemu. Akutna je samo nova situacija zbog pandemije i visine duga", pojašnjava Vehovec.

Miješanje krušaka i jabuka

Ne hvali niti jednog dosadašnjeg ministra zdravstva u reakciji na ovaj gorući problem, no sadašnji Vili Beroš i prethodni Milan Kujundžić, pogotovo je nisu impresionirali. Ona, naime, smatra da je Kujundžić bio nesposoban ili nije imao mandat provesti korjenite promjene u zdravstvu. S druge strane, Beroš je sputan pandemijom, ali osim toga, nije obraćao previše pažnje na druge aspekte zdravstva.

"Ministar Beroš kada intepretira financijsku stranu zdravstva onda se, ili ne snalazi, ili miješa kruške i jabuke, ili jednostavno nije jasan kada iznosi argumente. Premijer Plenković lakonski odgovara da će se dio dugova platiti, a ironično dodaje da su veledrogerije odlična poduzeća koja to mogu izdržati. Za razliku od obojice, ministar Marić je u objašnjenjima daleko mudriji, jasniji i dominatniji.

Ministar Beroš najavljuje moguće povećanje stope zdravstvenog doprinosa kao izlazak iz krize što je svojevrsno političko istrčavanje, dok ministar Marić veli da o tome nisu još razgovarali pa Vlada nije niti mogla donijeti odluku, što je politički suptilniji odgovor. Usput je napravio kratki sažetak onog što su do sada napravili u smislu smanjenja troškova za poslodavce te također preko pitanja novinara o rebalansu proračuna potvrdio da će najvjerojatnije do njega doći. Mudro je istaknuo i troškove zdravstva koji eskaliraju, ali nije ponudio rješenja na rashodovnoj strani zdravstva. Takvi odgovori i balansiranja između prihoda i rashoda traju kroz čitavo razdoblje prvog mandata HDZ-a te se nastavljaju u drugom mandatu. Je li HDZ imao vremena za ozbiljnu reformu u zdravstvu? Naravno da je odgovor potvrdan", smatra.

Žive na marži, ali ne kreiraju cijene

Vehovec je pojasnila kako su veledrogerije poslovni partneri koje imaju ograničeno vrijeme i mogućnosti kreditnog zaduživanja. One žive na temelju marži za nabavku i distribuciju lijekova, ali ne kreiraju njihove cijene. To je, pak, zadaća HZZO-a i Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Kako bi osigurale uplatu u zakonskom roku, veledrogerije nakon isteka 60 dana naplaćuju kamate, no čini se kako ni to više nije jamstvo redovitog plaćanja, već dapače generiranja dodatnih dugova. Zbog toga su ranije navedene tri bolnice ostale bez lijekova.

Logično se stoga upitati, ako bolnice krše zakon jer ne plaćaju obveze prema drogerijama, ne zato što ne žele već zato što nemaju novca, krši li onda država taj isti zakon jer ne plaća isti dug veledrogerijama, ne zato što nema novca, već zato što ne želi? Odgovor je sasvim jasan, ali uobičajeni ishod u obliku prisilne naplate ili ovrhe nije izgledan.

"Naravno da država krši zakon zbog neplaćanja lijekova u roku. Država krši ono što drugima, ako krše, naplaćuje stečajem odnosno bankrotom. Ovrha bolnica nema smisla iz dva razloga. Prvi, jer na modelu dugova obje strane godinama posluju, samo je sada visina duga potpuno neprihvatljiva. Drugi, nema nikakvog smisla ovršiti bolnice kao bilo koji drugi poslovni subjekt na tržištu, osobito kad im je vlasnik država koja je svjesno dopustila gomilanje dugova. Ona ima stoga odgovornost da napravi plan otplate dugova, što bi veledrogerije sigurno prihvatile, i istovremeno pripremiti promjene u zdravstvenom sustavu koje će rezultirati da čitav zdravstveni sustav postane financijski održiv", pojašnjava Vehovec.

Dva mandata za rješavanje dugova

Tko god da se uhvati u koštac s održivošću zdravstvenog sustava, neće je moći postići u razumnom periodu. Ekonomistkinja Vehovec smatra da bi za to mogla biti potrebna i dva ministarska mandata, odnosno osam godina. Ipak, našim bi vlastodršcima, prema njenom mišljenju trebalo još dulje, jer je za reforme u zdravstvu, a naročito one koje se tiču financija "potrebna politička mudrost i visoka pregovaračka tolerancija koju ne vidim za sada u ovoj postavci Vlade i Sabora". Uz to, upozorava Vehovec, nakupilo se podosta korupcije i političkog klijentelizma koji sprječavaju svaki iole suvisli pokušaj postavljanja sustava na "zdrave noge".

Da se nju pita, ne bi dugove u zdravstvu prebijala povećanjem izdvajanja iz plaća za zdravstvo, što je najnovija Beroševa ideja. Ne bi ni refinancirala sustav iz državnog proračuna na neki dulji vremenski period bez nužnih reformi rashodovne strane i zdravstvenog sustava u cjelini.

"Naime, ako problem postoji godinama to znači da je vrijednost razine usluga zdravstvenog sustava koja se financira iz javnih izvora konstantno veća od od onog što taj sustav prihoduje. Mi imamo povijest stalnih parcijalnih reformi u zdravstvu preko dvadeset godina bez uspješnog rezultata", ističe Maja Vehovec i dodaje kako je problem zasad najpraktičnije rješavati sadašnjim metodama, kratkoročnim refinanciranjem iz državnog proračuna.

Evidentno je kako dug zdravstvenog sustava prema bolnicama i veledrogerijama predstavlja opasan problem kojeg je teško razriješiti. No, to nije jedini dug koji se tiče zdravstva. Naime, gomilaju se dugovi i prema zaposlenicima u sektoru. Predsjednik Hrvatske liječničke komore, Krešimir Luetić, upozorio je u srijedu da je između četiri i pet tisuća liječnika tužilo medicinske ustanove zbog neplaćenih prekovremenih sati. Dug se i ovdje popeo na milijardu kuna. Hipotetski gledano, da liječnici dobiju pola od ovih sporova, država bi morala ponovno uplatiti milijardu kuna na ime nedospjelih potraživanja, ali i sudskih troškova u svakoj pojedinačnoj izgubljenoj parnici.

Uz to, treba spomenuti i famozne covid-dodatke koji se često ne isplaćuju ili znače dodatno umanjenje plaće medicinskog osoblja, a ako su uplaćeni, onda se radi o iznosima od nekoliko desetaka kuna. U državnom proračunu za ovu godinu, o tome spomena nema. Nabrojane su brojne općenite stavke koje treba financirati, a zanimljivo je i da većina rashoda u knjizi proračuna nije definirana.

Možda će te zanimati

Friteza Pro Delimano
Od 479,95knOd 599,95kn
Pržena hrana s manje masnoće? Moguće je uz Pro fritezu na vrući zrak. Naručite Online.

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali