Predsjednik Hrvatske liječničke komore, Krešimir Luetić, komentirao je dug veledrogerijama, za koji tvrdi da zabrinjava i pacijente i liječnike. Naime, neprihvatljiva je čak i hipotetska situacija da se pacijentima ne može pružiti potrebna terapija.
'Dug veledrogerijama nije nešto novo'
"Dug nije nešto novo. Desetljećima postoje značajni dugovi u zdravstvu što govori o nesrazmjeru prihoda i rashoda. Sad je interval eskalacije krize s dugom, prijetnje blokadom i blokada sve kraći. Mislim da je trenutna situacija intenzivirana koronakrizom u smislu povećane potrošnje i smanjenog prihoda, odnosno davanja za zdravstvo", rekao je Luetić na N1.
14.01.2020., Zagreb - U Hrvatskoj lijecnickoj komori zajednicku konferenciju za medije održali su Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Hrvatska lijecnicka komora (HLK) na temu "(Ne)provodjenje Zakona o zdravstvenoj zastiti u primarnoj zdravstvenoj zastiti". Na konferenciji su govorili Vesna Balint, Kresimir Luetic, Vikica Krolo i Natasa Ban Toskic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
Pritom je dodatan faktor zbog kojeg bismo trebali biti zabrinuti i to što bolnice nemaju velike zalihe lijekova.
"Bolnice imaju određene zalihe, no one nisu velike i dugoročne, broje se na razini dana, eventualno koji tjedan. Već danas na najavljenom sastanku nadam se da će Vlada i veledrogerije postići sporazum i da će se isporuka lijekova nastaviti. Očito trebamo naći bolji način financiranja zdravstva. Pitanje je je li održiv ovaj Bismarckov model u kojem 30 posto građana iz plaća izdvaja za sustav zdravstva, a 100 posto građana ima zajamčene zdravstvene usluge. Trebamo to redefinirati da se i iz proračuna izdvaja na godišnjoj razini veća količina novca. Potrebna je i racionalizacija da sustav s obje strane bude što balansiraniji. Po glavi zaposlenika izdvajamo možda u najvećem postotku, a zaposlenih u odnosu na broj osiguranih je malo, 30 posto", pojasnio je Luetić.
Nema prostora za reforme
No, sustav tako funkcionira desetljećima, a pandemija koronavirusa nije ostavila manevarski prostor za reforme. Luetić kaže da se s time moglo početi još 2014.
"Govoreći o trenutnoj situaciji, ministar sigurno nije imao primjereno vrijeme da se bavi reformama zdravstva zbog pandemije. Ako se vratimo u 2014., kad je Sabor usvojio plan razvoja bolnica, da je to usvojeno za vrijeme vlade lijevog centra, taj plan je usvojen bez ijednog glasa protiv. No, na njegovu implementaciju u proteklih šest, sedam godina prije korone nije učinjeno ništa. To je dokaz koliko reforme ostaju mrtvo slovo na papiru", rekao je Luetić te dodao da je između četiri i pet tisuća liječnika tužilo ustanove zbog neplaćenih prekovremenih sati. Dug se i ovdje popeo na milijardu kuna.
Odraz situacije otprije dva-tri tjedna
Potom se šef HLK-a osvrnuo i na epidemiološku situaciju u zemlji. Naglasio je kako "bez sumnje svjedočimo trećem valu". "Posebno zabrinjava da Hrvatska sad na bazi dvotjedne i tjedne incidencije ima najbrži rast novozaraženih u EU, a to ćemo za koji tjedan vidjeti u bolnicama. Primjerice danas u odnosu na prije četiri tjedna imamo gotovo dvostruko više pacijenata na respiratorima, gotovo 60% više pacijenata je u bolnicama, a tek smo prije koji dan dosegli razinu od 1.000 novozaraženih na dnevnoj bazi", rekao je Luetić.
Sadašnje brojke su posljedica zaraze otprije dva ili tri tjedna, upozorava Luetić, a tada je epidemiološka slika bila povoljnija.
"Danas ćemo vjerojatno svjedočiti broju od 2000 i više zaraženih, a u bolnicama ćemo tu sliku vidjeti kroz dva tjedna. Ako pogledamo trend rasta zadnja četiri tjedna, izgledno je da će brojevi doseći i više od 4000. Hoće li se to dogoditi, ovisi o svima nama. Ako dosegnemo takve brojeve, vjerojatno ćemo u bolnicama opet imati velik broj hospitaliziranih, vratiti se raditi na covid odjele, a čini se da će biti potrebe za tim", upozorava Luetić.
Smatra da terase ugostiteljskih objekata nisu problem.
"No, svaki pojačani kontakt u situaciji bujanja epidemije je rizičan pa i svako komuniciranje među ljudima. Dobro je što dolaze školski praznici, treba promisliti o prelasku na model C jer je tu najviše grupiranja u zatvorenom prostoru", poručio je.
Cijepljenje je važno
Napominje koliko je važno cjepivo. "To pokazuje jučerašnji podatak da u Londonu u 24 sata nije umrla nijedna osoba od covida. To je grad s više od pet ili šest milijuna ljudi, svaki dan ima visok broj umrlih, a jučer nijednog. Na britanskim TV kanalima vrti se u kutu brojač cijepljenih osoba, jučer je bio 58 posto odraslih građana Velike Britanije i to jasno pokazuje koliko je važno. Podaci iz Izraela, SAD-a, Velike Britanije pokazuju da cijepljenje dovodi do smanjenog broja zaraženih."
Zadovoljan je procijepljenošću domaćih liječnika koja u nekim bolnicama iznosi i 90 posto. "Za ostale zdravstvene radnike to se još ne može reći, no nadam se da ćemo s vremenom vidjeti sve veću cijepljenost i medicinskih sestara i drugih", zaključio je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
